‘Promjena je negativna. Nalazimo se u jako opasnom periodu. Sljedećih šest mjeseci će biti odlučujući u smislu hoće li svijet krenuti prema miru ili ratu‘, rekao je ministar Gergely Gulyás, piše Remix News, a prenosi Jutarnji.

 

Visoki je funkcioner dodao da ima više loših vijesti nego dobrih te vjeruje da Evropu očekuje ‘više rata, umjesto manje‘.

 

‘Ratna groznica se proširila od birokrata u Briselu na vodeće političare kontinenta. Evropski političari govore da bi poslali svoje trupe u Ukrajinu, iako je takva izjava prija bila smatrana crvenom linijom. NATO je dosad samo komentarisao što se ondje događa, ali još nije postao strana u sukobu te odbacuje mogućnost intervencije zbog rizika od svjetskog rata. Ako NATO-ove snage budu raspoređene u Ukrajini, to sa sobom donosi rizik koji po svaku cijenu treba izbjeći. To je, zasad, stav Saveza‘, kazao je Gulyás.

 

Evropska unija želi stvoriti fond od 100 miliona evra unutar okvira NATO-ove misije u Ukrajini. Žele iskoristiti taj novac kako bi pomogli u obuci vojnika i koordinaciji vojnih zaliha. Gulyás je upozorio da je crvena linija - slanje NATO-ovih trupa u Ukrajinu - ionako već zamućena.

 

Mađarska je ozbiljno zabrinuta zbog razvoja situacije i gleda na NATO kao na odbrambeni savez, a ne ofanzivni, kazao je Gulyás. Mađarska vlada vjeruje da nema vojnog rješenja rata, već da je potreban prekid vatre.

 

Mađarska vlada je takođe uzela u obzir posljedice produženog rata na mađarsku ekonomiju. Gulyás kaže da će najvažniju odluku donijeti Amerikanci te da će svijet biti posve drugačije mjesto ako Tramp pobijedi. Sljedećih šest mjeseci je ključno, kaže, jer će se u tom periodu odlučiti ko će pobijediti na američkim predsjedničkim izborima u novembru. Iz tog razloga, mađarska vlada neće podnijeti amandman na potrošnju do 5. novembra.

 

Gulyás je takođe rekao da je stav njihove vlade s obzirom na NATO da Mađarska treba ostati izvan rata te smatra da Mađarska ima pravo nametati taj stav ostatku NATO-a, jer se Savez temelji na jednoglasnom donošenju odluka.