BiH će tražiti način da izmiri ratni dug za gas

SARAJEVO - Bosna i Hercegovina u što skorijem periodu treba da se izjasni na koji način i u kojim rokovima planira da izmiri ratni dug za gas.

FOTO: N.N


Dogovoreno je ovo na prvom sastanku radnih grupa za energetiku BiH i Ruske Federacije, koji je danas održan u Sarajevu, a na čijem dnevnom redu su bili ratni dug BiH prema "Gaspromu", termoelektrane, gasifikacija, odnosno ključna otvorena pitanja između dvije zemlje.


Razgovarano je i o kapitalnim projektima, kao što je izgradnja novih i modernizacija postojećih termoelektrana.


Takođe, razmijenjene su informacije iz oblasti energetskog sektora te je dogovorena saradnja kompanija BiH i Rusije.


Petar Ivancov, ambasador Rusije u BiH, uoči sastanka izjavio je da je energetika važan dio bilateralnih odnosa dviju zemalja, što se vidi i iz zastupljenih tema.


Osim Ivancova, sastanku je prisustvovao Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je, prije njegovog početka, rekao da bi BiH trebalo da bude tranzitna zemlja za gas, bez obzira na to iz kojeg dijela on dolazio, jer bi na taj način mogla koristiti jeftine izvore energenata i ubirati tranzitne takse.


Šarović je poručio da bi na taj način bila zagarantovana sigurnost snabdijevanja gasom.


"Ako se prekine gasovod, na primjer, u Ukrajini, imali bismo druge izvore snabdijevanja. Sve to je u interesu građana. Ako imamo više izvora snabdijevanja, a ukoliko primijenimo evropske standarde, gas bi za svakog od nas bio jeftiniji, jer bi konkurencija bila veća. Zbog toga je naopako razmišljanje da treba da se opredijelimo za samo jedan gasovod. To nema nikakve veze, ovo su ekonomski rezoni, evropski standardi, treba nam više izvora. Lošija varijanta je da se priključujemo na ovaj ili onaj krak, jer ga moramo mi finansirati. Potrebno je da na takav način razmišljamo i svima će nam biti bolje", poručio je Šarović.


Istakao je da je jedna od važnijih tema sastanka vraćanje duga BiH Ruskoj Federaciji, odnosno "Gaspromu", koji je proistekao iz isporuke gasa u ratnom periodu 1992-1995.


"On je, prema zajedničkoj procjeni, iznosio 104 miliona dolara i u međuvremenu je smanjen zbog odluke Vlade Federacije BiH da se za metar kubni gasa na račun izdvaja pet dolara. BiH nije našla način kako da postigne unutrašnji balans, odnosno da se obaveze RS i FBiH usaglase i da se nađe modalitet otplate ovog duga. To je važno s obzirom na to da BiH energetski, kada je u pitanju gas, zavisi samo od jedne cijevi koja dolazi iz Ruske Federacije", kazao je Šarović te istakao druga bitna pitanja, prije svega o odluci o kvaliteti tečnih naftnih goriva, od interesa za obje strane, pitanja saradnje u oblasti novih tehnologija kada je u pitanju ugalj i saradnje u rekonstrukciji i nabavci nove opreme za energetske objekte, prvenstveno termoelektrane u BiH, čiji je vijek istekao ili je na samom isteku.


Tema razgovora bili su i dalja gasifikacija BiH, Ruski tok, sigurno snabdijevanje i druga pitanja.


"Pitanje sigurnog snabdijevanja trebalo bi da bude u vrhu našeg prioriteta. To je svakako pitanje koje interesuje građane kao krajnje korisnike", poručio je Šarović.


Podsjetio je da BiH ima pet velikih termoelektrana koje su tehnološki prilično zaostale, jer se koriste više desetina godina i ne ispunjavaju standarde, posebno kada je u pitanju zaštita životne sredine.


"Oprema i u rudnicama koji snabdijevaju termoelektrane i u termoelektranama pretežno je iz Rusije i zato, ukoliko želimo da im produžimo vijek, treba o tome da razgovaramo upravo s ruskom stranom. Oni su zainteresovani, a trebalo bi i mi da budemo", kazao je Šarović.


Poručio je da je interes cijele BiH i prioritet da Rafinerija Brod, jedina naftna rafinerija u BiH, uspješno posluje.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram