BiH daleko od dogovora o Izbornom zakonu

SARAJEVO, BANJALUKA - I pored presuda Ustavnog suda BiH, u ovom trenutku zbog dijametralno suprotnih stavova, prije svega na relaciji SDA - HDZ, gotovo je nemoguće da dođe do dogovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Iako bi izmjene Izbornog zakona trebalo da budu prioritet, dobro upućeni u cijeli proces ističu da od toga neće biti ništa te da ni pritisci međunarodne zajednice, koji su sve veći u vezi s tim pitanjem, neće dovesti do rješenja.

Suština problema je u tome da Hrvati insistiraju na legitimnom predstavljanju naroda, odnosno da kroz izmjene Izbornog zakona BiH osiguraju da sami sebi biraju predstavnike, prije svih člana Predsjedništva BiH, ali i delegate u domove naroda.

Sa druge strane Bošnjaci, odnosno SDA, insistiraju na "građanskom" modelu, odnosno da svaki stanovnik BiH ima jednaka prava i da može glasati za koga god hoće i kandidovati se za svaku poziciju. 

"Bez toga neće biti prihvaćene izmjene Izbornog zakona. Zato nisam optimista da ćemo uopšte doći do dogovora, a naročito da ćemo lako doći do njega", rekao je prije neki dan Bakir Izetbegović, predsjednik SDA. 

Za razliku od SDA, u Hrvatskom narodnom saboru, koji okuplja najveće hrvatske stranke iz BiH, kažu da će do izmjena Izbornog zakona morati doći i to prije ljetnih godišnjih odmora te da se mora sprovesti odluka Ustavnog suda BiH koja u slučaju "Ljubić" kaže da je konstitutivnost tri naroda temelj na kojem funkcioniše BiH te da se mora osigurati da svaki narod sebi bira predstavnika. 

"HNS je već u proceduru stavio jedan prijedlog koji je prošao Dom naroda, ali nažalost, zaustavljen je od strane bošnjačke većine u Zastupničkom domu. Proces izmjena Izbornog zakona je u toku i na određeni način ga podržavaju predstavnici međunarodne zajednice koji su i svjedoci sporazuma u Mostaru i na taj način su preuzeli na sebe obavezu da sarađuju sa domaćim predstavnicima", rekao je za

"Nezavisne" Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora HNS-a. 

Koliko su Hrvati i Bošnjaci, odnosno SDA i HDZ, udaljeni jedni od drugih u vezi s pitanjem Izbornog zakona BiH, govori i činjenica da se ne slažu ni o tome da li treba ili ne treba mijenjati i Ustav BiH. S jedne strane, u HDZ-u ističu da je sve moguće završiti kroz Izborni zakon, dok u SDA kažu da je to nemoguće te da uz izmjene Izbornog zakona BiH treba mijenjati i Ustav BiH kako bi se sprovelo sve ono što Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu traže. 

Koliko je za Hrvate bitna izmjena Izbornog zakona BiH i da osiguraju da sami sebi biraju predstavnike, govori i činjenica da u Zagrebu sve otvorenije staju na stranu HDZ-a i direktno komentarišu unutrašnja pitanja BiH. 

"Po duhu i slovu Dejtona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje održava ravnopravnost i jednakopravnost tri naroda. Zašto nije petočlano, već je tročlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim nivoima vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda", rekao je nedavno Gordan Grlić Radman, ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske. 

O izmjenama Izbornog zakona delegacije SDA i HDZ BiH razgovaraće 10. marta, a već danas će biti održana sjednica HNS-a, na kojoj će biti govora upravo o neophodnosti izmjena Izbornog zakona BiH. 

Što se tiče Srba u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku formiran je tim stručnjaka iz oblasti izbornog zakonodavstva, ali se čeka sudbina razgovora u Federaciji BiH i to prije svega u vezi s pitanjem izbora članova Predsjedništva BiH. 

"Naš stav ostaje isti. Republika Srpska ostaje pri tome da se u njoj na direktnim izborima bira srpski član Predsjedništva. Dakle, Srpska će birati svog člana i ne možemo prihvatiti prijedloge da on bude biran u parlamentu ili na drugi način", rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram