Dom zdravlja Bijeljina: Sve više alergija

U ne tako davnoj prošlosti alergije su bile potpuna nepoznanica, ali ne zbog slabih dijagnostičkih metoda, nego zbog toga što je bilo malo osoba koje su im bile podložne. Međutim, kako je potvrdila doktorka Ružica Jeftić, u posljednje dvije decenije došlo je do drastičnog porasta broja ljudi koje muče alergije, kako u svijetu, tako i kod nas.

- Sa prvim danima proljeća u ambulantama porodične medicine povećava se broj pacijenata sa simptomima proljećne alergije. Zbog visloke koncentracije polena u vazduhu usled cvjetanja biljaka najjače je izražen sezonski alergijski rinitis. To je sezonska alergijaska bolest gornjih disajnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije, kaže doktorka Jeftić dodavši da su tokom cijele godine ljudi alergični na razne vrste trave i korova, kao i na unutrašnji prostor kuće: na prašinu, grinje i slično.

Iako nije riječ o ozbiljnoj bolesti, sa alergijom se veoma teško nosi, jer narušava kvalitet  života.

- Alergija je odgovor imunološkog sistema na područje iz okoline. Kad organizam alergičara dođe u kontakt sa alergenom, u ovom slučaju sa polenom, a koji već genetski determinisano ima povećan broj imunoglobulina E (antitijela koje čovjek ima u organizmu, a koji predstavlja borbu protiv stranog tijela), dolazi do reakcija koje se različito manifestuju. Prije svega to je alergijski rinitis. Kod oboljele osobe iz nosa curi bistri sadržaj, oči su crvene i svrbe, a javlja se i kijanje. Posebno težak simptom je svrab u sluznici nosa. Daleko teže stanje je alergijska astma koju karakterišu napadi kašlja i otežanog disanja te „sviranje“ u prsima, kaže doktorka Ružica Jeftić dodavši da se ovakva stanja liječe na različite načine.

Ujutro najveća koncentracija polena

Alergijske bolesti se danas svrstavaju u bolesti modernog doba i sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija. Procjenjuje se da je oko četvrtina svjetske populacije alergična na neku suspstancu i zbog toga pati od neke alergijske bolesti.

Međutim, iako je osoba alergična, ne može živjeti pod staklenim zvonom. Zato je nužno da se pridržava savjeta ljekara.

- Kao prvo, treba izbjegavati dodir sa alergenima. Primjera radi, koncentracija polena u vazduhu najveća je ujutro, tokom vedrih i vjetrovitih dana, pa u tom periodu boravak vani treba smanjiti na minimum. Zatim, u prirodu treba ići u poslijepodnevnim satima i nakon kiše, te redovno uzimati propisanu terapiju, savjetuje doktorka  Jeftić  naglašavajući da je važno da se vodi računa o pravilnoj prehrani, a ona uključuje više voća i povrća, piletine i ribe, a treba izbjegavatie alkohol i pušenje.

Učitelj je ,,kriv“

Prvu alergijsku reakciju opisao je čovjek koji nije bio ljekar. Bio je to jedan engleski učitelj i njegovi đaci su primjetili da kad god naberu svježe cvijeće i stave učitelju na katedru, on dobije napad astme. NJima se to svidjelo pa su mu cvijeće brali svaki dan. Učitelj je jednog dana primjetio prema sunčevoj svjetlosti polenov prah i palo mu je na pamet da je on možda uzrok. Inače, do tada se smatralo da je miris uzrok problema. Tada je uzeo polenov prah, utrljao ga sebi na ruku i dobio prvu pozitivnu alergijsku reakciju. Sljedeće godine to je ponovio jedan Amerikanac sa polenom ambrozije. Učitelju u Engleskoj to je bilo interesantno pa je objavio oglas u novinama i tražio osobe koje su kod sebe zapazile alergijske reakcije na polenov prah. Za 10 godina javilo mu se 14 osoba iz cijele Engleske, što govori koliko su alergije bile rijetke,  a sada Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će za 10 do 15 godina polovina svjetske populacije imati neki oblik alergije. 

Pratite InfoBijeljina.com putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook i Twitter.



Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram