I Džaferović dao 15.000 KM za Jahićev rječnik koji vrijeđa Srbe

Institucije Bosne i Hercegovine nastavile su da finansiraju sporni "Rječnik bosanskog jezika" pa je tako Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, Dževadu Jahiću, autoru ovog rječnika, iz budžetske rezerve odobrio 15.000 KM.

FOTO: nezavisne.com

"Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu u iznosu od 15.000 KM prof. Dževadu Jahiću na ime podrške za izradu 10.  i 11. toma 'Rječnika bosanskog jezika'. Za realizaciju ove odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora BiH, a uplatu će izvršiti na račun prof. Dževada Jahića", navodi se u Odluci o interventnom korištenju budžetskih sredstava objavljenoj u "Službenom glasniku BiH".

Ovaj, kako su ga mnogi ocijenili, skandalozni rječnik kroz nekoliko objašnjenja bezobrazno i najprimitivnije vrijeđa pripadnike srpskog naroda. Primjera radi,  u jednom od tomova tog rječnika, Jahić riječ "đikan" opisuje i tumači kao "seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porijekla, koji je genetski četnik", a ovaj termin dodatno je objasnio primjerom "poklaše nas đikani".

I ranije iz institucija BiH Jahić je dobijao novac za svoj rječnik pa mu je tako i bivši bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najmanje dva puta davao novac, i to jednom 7.000 KM, a drugi put 10.000 KM.

"To se ponavlja svake godine. Mi smo kroz Komisiju za finansije i budžet parlamenta BiH ranije pokušavali da članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i njegovim zamjenicima ukinemo pravo da na taj način dodjeljuju i novac iz budžeta, ali nije bilo spremnosti da se to ukine. Ima u toj raspodjeli još spornih odluka i uvijek se to samo konstatuje i ponavlja se i iduće godine", rekla je za "Nezavisne" Dušanka Majkić, delegat Kluba Srba u Domu naroda BiH.

Kada je riječ o "Rječniku bosanskog jezika", Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (ANU BiH) donijela je odluku o izradi novog pravopisa "bosanskog jezika", a na čelu stručnog tima našao se Jahić. Tada su uglavnom srpski lingvisti poručili da u rječniku ne može biti emocija i da se takve publikacije ne rade pod navodnicima i onome šta je nekome drago. Jahićev rječnik osporili su i neki lingvisti Bošnjaci, pa je tako Mithad Riđanović rekao:

"Sa gledišta nauke, to je smeće. Ja čak mislim da je to previše bure izazvalo."

Kasnije je i sama ANU BiH zatražila da se ni pod kojim uslovima i ni u kakvoj formulaciji više ne navode kao pokrovitelji rječnika, navodeći da su Jahićevi postupci "ozbiljna povreda, ne samo pravnih, nego i etičkih normi u oblasti nauke i izdavaštva".

Pored "đikan", u Jahićevom rječniku sporni su i pojmovi kao što je "balvangrad" koji opisuje kao "dinarska bosanska naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i slično", dok "balvangradski" mentalitet opisuje kao sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni.  Tu je i riječ "četnik" koju rječnik opisuje kao "pripadnika srpske vojske koja je kroz istoriju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom", a riječ "četnikuša" objašnjena je na način da se radi o pripadnici srpske vojske, Srpkinji u BiH sklonoj nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti.

Profesori srpskog jezika i srpski lingvisti još ranije osudili su izradu "Rječnika bosanskog jezika" za koji su tvrdili da raspiruje mržnju te da se radi o ispolitizovanim idejama koje se nastoje nametunuti kao naučne uz pomoć falsifikata.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram