Sjeverni tok 2 – Berlin protiv Brisela i Kijeva ratuje za zadnji kubni centimetar plina

Bundestag nije usvojio zakon koji ratificira primjenu izmjena i dopune plinske direktive EU u Njemačkoj. Opciju vladajuće koalicije, prema kojoj bi se u okviru direktive EU uvela ograničenja za Sjeverni tok 2, njemački parlament nije podržao.

FOTO: logicno.com

„Glasovala su 133 glasa, za odluku je potrebno 355 glasova. Stoga, Bundestag ne može odlučiti. Sazivam novu sjednicu za petak, 8. studenog, u 9:00. Sjednica je zaključena”, rekao je sinoć  predsjedavajući Bundestaga.


Međutim, današnja sjednica ima drugi dnevni red, a termin glasanja o sudbini Sjevernog toka 2 nije zakazan.


Podsjetimo, nakon davanja dozvole od strane Danske, plinovod će biti izgrađen do kraja ove godine.


Ranije je njemački Bild izvijestio da su koalicijske stranke CDU/CSU i SPD pripremile verziju ratifikacije Direktive o plinu EU, koja bi ublažila njegovu primjenu u odnosu na Sjeverni tok 2 u Njemačkoj. Izmjene i dopune Direktive o plinu, koje su usvojene ove godine, proširuju pravila Trećeg energetskog paketa Europske unije na plinovode iz trećih zemalja.


Stvar je u tome da, na primjer, opskrbljivač plinom ne može biti i vlasnik plinovoda i kroz praktično „svoj“ plinovod mora osigurati kapacitete za druge dobavljače. Za Gazprom to znači da bi Sjeverni tok 2 mogao ostati napola prazan, a ruski holding zajedno sa svojim zapadnim partnerskim kompanijama trpjet će gubitke.


Verzija ratifikacije uvedena u njemački zakon pomoći će izbjeći ova ograničenja, prenio je Bild. Vladajuća koalicija objasnila je svoj stav činjenicom da je plinska direktiva EU u svom sadašnjem u interesu budućih ulaganja, ali ne štiti već potrošena ulaganja i projekte koji su praktično pri završetku. Gazprom bi, da je ova direktiva postojala prije izgradnje, 25 milijardi kubnih metara kapaciteta godišnje morao dati drugim dobavljačima i vjerojatno bi dva puta razmislio kako realizirati projekt.


Osim toga, doprinos samo njemačkih tvrtki izgradnji Sjevernog toka 2 je 2 milijarde eura, a ako Berlin prihvati diktat Bruxellesa, to znači da je milijarda eura bačena u vjetar.


Nakon vijesti o mekoj verziji primjene Direktive o plinu u Njemačkoj, pobunili su se protivnici Sjevernog toka 2. Na primjer, bivši ministar vanjskih poslova Ukrajine Pavel Klimkin pozvao je ukrajinsku vladu da upotrijebi sve raspoložive poluge kako bi Kijev uvjerio Berlin da odustane od te ideje.


U početku je bilo planirano da zajedno s Gazpromom dioničari operatora projekta „Nord Stream 2 AG“ budu nizozemski Shell, francuski Engie, austrijski OMV te njemački Uniper i Wintershell. Poljski regulator, međutim, nije pristao na stvaranje zajedničkog pothvata, a partnerske tvrtke kreditirale su Sjeverni tok 2 s 4,5 milijardi eura, po 900 milijuna eura svaka od europskih kompanija.


Vrijedno je napomenuti da će izmjena njemačkog zakona biti prvi korak europskih i njemačkih političara u korist prema ruskog nacrta projekta u niz drugih zakonodavnih, regulatornih i sudskih odluka. Uz izmjenu Direktive o plinu, sud Europske unije je ograničenja Trećeg energetskog paketa nametnuo na plinovod Opal, kopnenom produžetku Sjevernog toka 2 na teritoriju Njemačke, samo kako bi ograničio isporuke ruskog plina na njemačku granicu do plinske stanice u blizini Greifswalda.


Kao što smo naveli, danski regulator je uklonio posljednju prepreku s dozvolom za postavljanje plinovoda u epikontinentalnom pojasu Danske u Baltičkom moru. Prošlog je tjedna je projekt dobio i posljednju dozvolu za polaganje u danskoj ekonomskoj zoni, koja će omogućiti da plinovod započne početkom sljedeće godine, ako dozvola ne bude predmet tužbe, što je također moguće.


U ovom slučaju, već 2020. godine će gotovo 31 milijarda kubnih metara plina bit će isporučeno u Njemačku s novim plinovodom koji će zaobići Ukrajinu. Razlika od predviđenih 55 milijardi kubnih metara nastaje zbog činjenice da će sljedeće godine biti spreman samo prvi krak kopnenog nastavka Sjevernog toka 2 u Njemačkoj, plinovoda Eugal, praktično nastavak plinovoda Opal, kao je prikazano na karti.


KIJEV U PANICI


Apel bivšeg ukrajinskog ministra vanjskih poslova Pavela Klimkina, je poslušala vlada u Kijevu i pozvala Njemačku da ne podrži amandmane kojima će se plinovod Sjeverni tok 2 ukloniti iz djelokruga revidirane plinske direktive EU.


Ukrajinski premijer Aleksej Gončaruk je na svom Facebooku izjavio „kako njemačkim amandmanima na zakon cijeli projekt može izuzeti od ojačanih europskih pravila“. Prema njegovim riječima, podržavanje ove inicijative ozbiljno će naštetiti energetskoj sigurnosti EU.”


„Ukrajina izuzetno cijeni dosljednu podršku Njemačke našem suverenitetu i teritorijalnom integritetu, kao i reformama. U ovom slučaju govorimo o “suverenitetu” i “integritetu” europske sigurnosti u vezi koje se Ukrajina u cjelini pokazala kao pouzdan partner. Zato računamo na solidarnost Njemačke”, piše ukrajinski premijer.


Kako se čini, ne samo Gazpromu, već i kompanijama Shell, Engie, OMV te njemačkom Uniperu i Wintershellu, nikako nije profitabilno da „Nord Stream 2“ pola kapaciteta već izgrađenog plinovoda treba „rezervirati za alternativne dobavljače“. Kako tih dobavljača praktično nema, to znači da bi jedan krak Sjevernog toka 2 bio prazan, što je apsurd u izgradnji bilo kojeg projekta, ne samo ovog plinovoda.


Navodno su iznimke moguće, ali samo uz odobrenje Europske komisije. Međutim, sada pratimo sukob Berlina i Bruxellesa o ovom pitanju, a odgovor će pokazati tko ima veće ovlastima njemačkom teritoriju. Je li to Bundestag ili Europska komisija? Što se tiče Kijeva, on u cijeloj priči, sa svojom retorikom kako je Ukrajina jamac europske sigurnosti, uopće nije važan.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram