Strategija za ratne zločine mrtvo slovo na papiru

SARAJEVO - Iako usvojena prije gotovo šest mjeseci, Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina postala je mrtvo slovo na papiru jer još nije imenovano nadzorno tijelo za njeno sprovođenje, a što se već mjesecima skida s dnevnog reda Savjeta ministara BiH i pored toga što su sve institucije predložile svoje članove

FOTO: NN

.

Posljednji put imenovanje članova nadzornog tijela za praćenje sprovođenja mjera iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina skinuto je sa sjednice Savjeta ministara BiH 24. februara, a neposredno pred samu sjednicu pojedina bošnjačka udruženja koja okupljaju porodice žrtava zahtijevala su da se u to nadzorno tijelo ne imenuje Milorad Kojić, predsjednik Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih civila. Prema nezvaničnim informacijama, upravo je ovaj zahtjev bošnjačkih udruženja bio razlog zbog čega su bošnjački ministri tražili skidanje te tačke sa dnevnog reda. Jedan od razloga zbog kojih Bošnjaci ne žele imenovanje Kojića je i taj što, prema njihovim riječima, on negira genocid nad Bošnjacima pa i presude međunarodnih sudova po pitanju zločina u BiH.

"Sve se opstruiše u Sarajevu kada su u pitanju ratni zločiti protiv Srba, kao i identifikacija i traženje nestalih. Bošnjacima nije u interesu da se sazna istina, neće da prihvate da su i Srbi stradali i sve što se radi posljednjih nekoliko godina je opstrukcija", rekao je Veljko Lazić, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

Inače, prema odluci o imenovanju nadzornog tijela, koja se već nekoliko puta skida sa dnevnog reda sjednica Savjeta ministara BiH, za imenovanje su predloženi Željko Bogut iz Ministarstva pravde BiH, Ivan Ćosić iz Ministarstva pravde Federacije BiH, Zekerijah Mujkanović iz Pravosudne komisije Brčko distrikta, Lejla Čopelj iz Ministarstva bezbjednosti BiH, Željka Radović iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, Milorad Kojić ispred Ministarstva pravde Republike Srpske, kao i članovi koji nemaju pravo glasa, a to su Minka Kreho ispred Suda BiH i Gordana Tadić ispred Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

"Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina je donesena i usvojena pod pritiskom stranaca i to nakon nekoliko godina opstrukcija. Strategija je dobar dokument i ukoliko bi se sve ispoštovalo do 2023. godine bili bi riješeni manje-više svi poznati slučajevi ratnih zločina u BiH. Očigledno je da u ovom trenutku nekome ne odgovara da se počne raditi na tome jer bi se pokazalo da nije samo jedan narod žrtva i da samo jedan narod nije činio zločine", ispričao je izvor "Nezavisnih".

Podsjećanja radi, prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je krajem 2008. godine, kada je određeno da će najsloženiji predmeti biti završeni u roku od sedam godina, a preostali u roku od 15 godina, od čega na kraju nije bilo ništa. Nakon što rok nije ispoštovan, uglavnom pod pritiskom međunarodnih institucija izrađena je Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, i to 2018. godine, međutim dvije godine je bilo potrebno da ona na kraju bude i usvojena.

Prijedlozi za članove nadzornog tijela

- Željko Bogut iz Ministarstva pravde BiH

- Ivan Ćosić iz Ministarstva pravde Federacije BiH

- Zekerijah Mujkanović iz Pravosudne komisije Brčko distrikta

- Lejla Čopelj iz Ministarstva bezbjednosti BiH

- Željka Radović iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta

- Milorad Kojić ispred Ministarstva pravde Republike Srpske

- Minka Kreho ispred Suda BiH (nema pravo glasa)

- Gordana Tadić ispred Tužilaštva Bosne i Hercegovine (nema pravo glasa)

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram