Kako piše Politiko, razmirice između Kijeva i Vašingtona su sve veće, a neslaganje je naročito bilo izraženo po pitanju načina borbe za grad Bahmut.
Godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države, glavni saveznik Ukrajine, počele su da pokazuju sve više kontradiktornosti u pogledu ciljeva rata i vremena završetka neprijateljstava, upozorio je Politiko u analizi.
Sve je jasnije da SAD više ne podržavaju dugoročnu pomoć Ukrajini, barem na način na koji je to bilo na samom početku ruske invazije, što je nedavno eksplicitno najavio republikanski predsjednik Predstavničkog doma, Kevin McCarthi.
Posle njega, Majkl Mekol, šef komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, takođe iz Republikanske partije, takođe je rekao da američka administracija nema jasan cilj u ratu u Ukrajini.
"Možda žele da produže sukob? Dakle, to je upravo ono što Vladimir Putin želi. Da li je ispravno dati Ukrajincima dovoljno resursa da prežive, ali nedovoljno za pobjedu? Ne vidim da idemo ka pobjedi. A ako pobjeda nije cilj, šta onda uopšte radimo", pita se Mekol.
Prema Politiku, čak i među američkim zvaničnicima u administraciji Džoa Bajdena, već dugo postoji rastuća nelagodnost zbog isporuke oružja Ukrajini. Dvojica zaposlenih u Bijeloj kući rekli su novinarima da administracija američkog predsjednika razumije tešku situaciju u Kijevu, ali neki među njima nisu zadovoljni stalnim zahtjevima ukrajinskog rukovodstva za pomoć i "nedovoljnom zahvalnošću" ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog. Na to je upozorio i kongresmen Majkl Mekol, prema kome je sve očiglednije da američki zvaničnici ne mogu da se dogovore koje će naoružanje isporučiti Ukrajini.
"Mislim da je državni vrh SAD podijeljen, a podijeljen je i Savjet za nacionalnu bezbjednost", rekao je on.
Drugi razlog za nesuglasice između SAD i Ukrajine, prema Politiku, bila je odbrana Bahmuta, ukrajinskog grada oko kojeg se borbe vode od ljeta 2022. godine.
Ukrajinska vojska vjeruje da će odbrana Bahmuta omogućiti njihovim oružanim snagama da iscrpe rusku vojsku i dobiju vrijeme za pripremu rezervi. S druge strane, Amerikanci su procjenili da će gubici među vojnicima i prekomerna potrošnja municije na kraju uticati na sposobnost ukrajinskih oružanih snaga da pokrenu dugo najavljivanu ofanzivu.
Politiko takođe ukazuje na nedavni izvještaj Njujork tajmsa, prema kojem američke obavještajne agencije vjeruju da bi iza eksplozija Sjevernog toka mogla da stoji "proukrajinska grupa", iako se kaže da obavještajne agencije nemaju informacije o umješanosti ukrajinskog rukovodstva u onome što se dogodilo. Uostalom, i Volodimir Zelenski je posle objave NIT istakao da Ukrajina nema nikakve veze sa eksplozijama.
Politiko, međutim, skreće pažnju na saopštenje kao još jedan primjer mogućih nesuglasica između Kijeva i Vašingtona. Tu je i odbijanje Pentagona da Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu preda američke obavještajne službe koje potvrđuju činjenice ruskih ratnih zločina u Ukrajini.
Kako piše Njujork tajms, Ministarstvo odbrane SAD strahuje da bi takva saradnja mogla da bude presjedan zbog kojeg će sud ubuduće moći da goni Amerikance. I to ljuti Ukrajince jer bi procesuiranje Rusije predstavljalo veliku političku pobjedu za njih. Istovremeno, mnogi stručnjaci ne vjeruju da su se pojavile ozbiljne protivrečnosti između Sjedinjenih Država i Ukrajine posle godinu dana punog rata.
Šelbi Magid, zamjenik direktora Evroazijskog centra Atlantskog savjeta, rekao je: "Vidim male razlike u mišljenjima, ali one su postojale i prije i posle velike invazije u februaru. Zelenski je ranije davao oštre primjedbe o Sjedinjenim Državama i Bijeloj kući je izrazio protivljenje – javno i privatno – ali to nije promjenilo niti ugrozilo ukupnu podršku i partnerstvo SAD."