Foto: Kreml

Ruska vojska je duboko nezadovoljna novom i ograničenom strategijom koju im je predsjednik Vladimir Putin naredio da usvoje u Ukrajini, nakon odustajanja od velikog cilja zauzimanja Кijeva radi mnogo skromnije invazije na istočni Donbas.

Oni upiru prstom u druge agencije, prvenstveno u spoljno-obavještajni odsjek Federalne službe bezbjednosti (FSB), zbog dezinformisanja predsjednika o pravim uslovima u Ukrajini koji su doveli do neuspjeha. Čini se da druga odeljenja FSB dijele stav vojske, piše "Moskou Tajms".

Rat u Ukrajini oštro je podijelio rusko društvo. Novinari su, očekivano, izgubili mnoge kontakte u ruskoj vojsci i tajnim službama u početku invazije, ali situacija se sada dramatično promijenila. Kako piše "Moskou Tajms", od prošle nedjelje počeli su da dobijaju sve više poziva i poruka od kontakata u vojsci i FSB.

Povod je bio članak o Sergeju Besedi, jednom od šefova Pete službe FSB koji prikuplja političke obaveštajne podatke o Ukrajini i kultiviše prokremljovsku opoziciju u Кijevu. General je poslat u zloglasni zatvor Lefortovo u Moskvi, koji je imao užasnu reputaciju još od Staljinovih čistki - bezbrojne žrtve su ubijene u podrumu zgrade.

Кremlj je uložio bjesomučne napore da sakrije detalje Besedinog hapšenja, čak i da promijeni generalovo ime u zatvorskim evidencijama. Istražni komitet, glavni istražni organ Rusije, otišao je toliko daleko da je negirao činjenicu krivičnog gonjenja Besede.
 
- Sve to je tačno - rekao je kontakt u Službi ekonomske bezbjednosti FSB. Pojavile su se glasine da je kompromitujući materijal o Besedi obezbijedila njena rivalska spoljno-obaveštajna služba SVR.
 
Da li to znači da su vojska ili FSB zaključili da je rat, sa ogromnim žrtvama i nesposobnim rukovođenjem, bio greška? Кratak odgovor je ne, upravo suprotno, navodi "Moskou tajms".

Ruska vojska vjeruje da je ograničavanje početnih ciljeva rata ozbiljna greška. Oni sada tvrde da se Rusija ne bori protiv Ukrajine, već protiv NATO-a. Viši oficiri su stoga zaključili da se zapadna alijansa, kroz snabdijevanje sve sofisticiranijeg naoružanja, u direktnom obračunu sa Rusijom. Ukratko, vojska sada zahtijeva sveobuhvatni rat, uključujući opštu mobilizaciju.

Frustracija postaje toliko intenzivna da se prelila u javni prostor. Aleksandar Arutjunov (bloger RAZVEDOS), poznati veteran Specijalne garde Nacionalne garde, uputio je video molbu Putinu: "Dragi Vladimire Vladimiroviču, odlučite, molim vas, da li mi ratujemo ili masturbiramo?“


Zahtjevao je masovnu eskalaciju, uz vazdušne napade na ukrajinsku infrastrukturu, ili prekid rata. Video je postao viralan.
 
Telegram kanal "FighterBomber” povezan sa ruskim vazduhoplovstvom, objavio je 12. aprila komentar o isporuci NATO oružja Ukrajini: "Naravno, dodatno ćemo povećati jedinice protivvazdušne odbrane na granici sa Ukrajinom kako bismo pokrili našu teritoriju do balističkih raketnim udarima"

Autor je izrazio optimizam da će rusko vazduhoplovstvo moći da zaustavi protok zapadnih zaliha, ali je upozorio da će dalje ukrajinske pobede "gotovo sigurno podstaći upotrebu nuklearnog oružja“ protiv ciljeva u Ukrajini.
 
A onda je 22. aprila general ruske vojske Rustam Minnekajev najavio drugu fazu "specijalne operacije“ koja bi imala za cilj "uspostavljanje pune kontrole nad Donbasom i južnom Ukrajinom“.

- Ovo će obezbijediti kopneni koridor za Кrim i uticati na vitalne objekte ukrajinske ekonomije. Кontrola nad jugom Ukrajine je još jedan izlaz u Pridnjestrovlje (otcepljeni region Moldavije sa ruskim garnizonima), gde takođe postoje činjenice o ugnjetavanju stanovništva koje govori ruski - rekao je Minnekajev, a prenele su ruske agencije.
 
To je znak da ruska vojska želi više rata, prije nego manje.

Ono što izostaje u svim ovim vojnim diskusijama, javnim ili privatnim, jeste bilo kakva kritika Sergeja Šojgua, ministra odbrane i javnog lica rata. Šojgu je nekako uspio da zadrži poštovanje vojske.
 
Privatno se čulo da vojska, pa čak i tajne službe, krive ne samo Petu službu FSB za dezinformisanje predsjednika, već i samog predsjednika zbog lošeg pozivanja na promjenu vojne strategije.
 
Kada je ruska vojska brzo okupirala Кrim 2014. godine, vojska i bezbjednosne službe bile su na istoj strani sa Putinom – u potpunosti su podržale njegovu odluku da pripoji poliostrvo i bili su oduševljeni načinom na koji je to učinjeno. Situacija je veoma drugačija 2022. godine.
 
Koliko je to bitno? "Moskou tajms" smatra da je mnogo važno. Ovo je prvi put da "silovici" prave distancu između sebe i predsjednika, što otvara razne mogućnosti.
 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )