Foto: Telegram

Evropski lideri su zabrinuti da bi "države koje su devedesetih ratovale za svoju nezavisnost" mogle da skrenu sa puta evrointegracija


Države na Zapadnom Balkanu postaju sve više skeptiče po pitanju evrointegracija, koje posle pune dvije decenije i dalje stoje u mjestu, što je njihove lidere podstaklo da tragaju za alternativnim partnerima, prenosi "Blumberg".
 
Stanovnici Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine sve su glasniji u svojim kritikama procesa priključivanja EU, u trenutku kada se Evropa suočava sa ekonomskim posljedicama uslijed sankcija nametnutih Rusiji posle započinjanja rata u Ukrajini.
 
"Istraživanja u posljednjih 18 mjeseci pokazuju da podrška EU opada, kako u našoj zemlji tako i u regionu", rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski. To je prije svega krivica Brisela, pošto "mi objektivno ne vidimo da se proces evrointegracija pomjera", dodao je on.
 
Evropska unija će pokušati da odgovori na ove kritike na samitu EU-Zapadni Balkan, koji je zakazan za 6. decembar u Tirani. Riječ je o prvom takvom samitu u ovom regionu, prenosi američki portal.
 
"Po prvi put u istoriji imamo izbor", rekao je premijer Albanije Edi Rama, "a za nas Evropa je ista kao što je bila nekada, mjesto za bjekstvo od rata, diktature, sukoba, mjesto mira i bezbjednosti".
 
Kritike na račun sporosti evrointegracija ne dolaze samo od lidera iz regiona. I Evropski parlament je kritikovao države članice EU zbog toga što "nisu ispunile data obećanja".
 
"Nedostatak angažmana Evropske unije i pad njenog kredibiliteta napravili su vakuum, i na taj način otvorili prostor za države poput Rusije, Kine i drugih malignih sila", rekli su u Evropskom parlamentu, prenosi "Blumberg".
 
Sjeverna Makedonija možda je i najupečatljiviji primjer sporosti evropskog procesa. Ona je zajedno sa Albanijom u julu otvorila pregovore sa EU, punih 17 godina nakon što je dobila status kandidata.
 
Čak ni potpisivanje sporazuma sa Grčkom iz 2018. godine, kojim je država promijenila svoje ime, nije bio dovoljan, pošto je protivljenje Bugarske blokiralo makedonski put ka EU još pune četiri godine.
 
"Mnoge države u regionu vjeruju da bi proces (evrointegracija) trebalo da bude brži", rekao je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.
 
Kako navodi "Blumberg", države Zapadnog Balkana će na samitu u Tirani naglasiti značaj sankcija protiv Rusije, koje su uvele sve države u regionu osim Srbije, koja pokušava da "iskoristi evropsku nesigurnost kako povećala svoj uticaj u regionu".

Srbija je prva država koja je poslala vakcine protiv korona virusa Sjevernoj Makedoniji početkom prošle godine, a srpska vlada je nedavno dozvolila izvoz gasa u tu državu, podsjeća američki portal.
 
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jedan je od tvoraca "Otvorenog Balkana", foruma za ekonomsku saradnju u regionu Zapadnog Balkana. On tvrdi da, bez jasnog puta ka članstvu u EU, države regiona moraju da ojačaju međusobne ekonomske veze.
 
Evropska unija je kritikovala inicijativu, a taj stav dijele i neki lideri na Zapadnom Balkanu. Oni su zabrinuti da bi "države koje su devedesetih ratovale za svoju nezavisnost" mogle da skrenu sa puta evrointegracija, navodi "Blumberg".
 
Ipak, Evropska unija je ta koja snosi najviše krivice za nedostatak napretka u procesu pridruživanja, navodi makedonski analitičar Ljupčo Popovski.
 
"U nedostatku velike nagrade, ljudi traže konkretnije koristi, čak i ako su manje", rekao je on za "Blumberg".
 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )