Foto: Telegram

Zapadni vojni zvaničnici koriste sukob u Ukrajini kao poligon za svoje oružje

Ukrajina je postala laboratorija za testiranje zapadnog oružja koje ne opravdava uvijek očekivanja i moglo bi da postane prošlost, prenosi Si-En-En.
 
"Ovo su borbeni testovi u stvarnom svijetu", rekao je izvor iz zapadnih obavještajnih službi. Kako prenosi Si-En-En, nijedno od zapadnog oružja "ranije nije korišćeno u sukobima između dvije industrijalizovane zemlje", pa je Ukrajina postala "laboratorija za testiranje oružja u svakom smislu."
 
Ukrajinci su od početka ruske specijalne vojne operacije bili prinuđeni da pronazale jeftina riješenja za skupe probleme kao što je aplikacija za obaranje dronova ili izrada rezervnih dijelova preko 3D štampača ili prilagođavanje kamioneta u mobilne stanice za lansiranje granata.
 
Iako američki i drugi zapadni zvaničnici nemaju uvid u to kako tačno funkcionišu ukrajinski sistemi napravljeni po mjeri – velikim dijelom zato što nisu na terenu – i zvaničnici i analitičari kažu da je Ukrajina postala prava laboratorija za borbu za jeftina ali efikasna rešenja.
 
"Njihova inovacija je nevjerovatno impresivna", rekao je Si-En-Enu Set Džons, direktor međunarodnog bezbjednosnog programa u Centru za strateške i međunarodne studije.
 
U međuvremenu, sukob u Ukrajini je takođe pružio Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima rijetku priliku da prouče kako njihovi sopstveni sistemi naoružanja rade pod intenzivnom upotrebom – i koju municiju obje strane koriste.
 
Neki visokoprofilni sistemi koji su dati Ukrajincima – poput drona "svičblejd 300" i projektila dizajniranog za gađanje neprijateljskih radarskih sistema – pokazali su se manje efikasnim na bojnom polju nego što se očekivalo. Haubice M777 se troše od česte upotrebe i gube u preciznosti, a i teško ga je pokrenuti i sakriti.
 
Sa druge strane, lagani višecjevni raketni bacač M142 američke proizvodnje, ili HIMARS, bili su ključni za, navodni, uspjeh Ukrajine – iako su zvaničnici naučili vrijedne lekcije o obimu i količini održavanja koju ti sistemi zahtijevaju pod tako velikom upotrebom, piše Si-En-En.
 
Neimenovani oficir rekao je da je jedna lekcija koju bi SAD mogle da izvuku iz ovog sukoba da artiljerija koja mora da se vuče – poput sistema haubica M777 – možda stvar prošlosti. Ti sistemi se od česte upotrebe troše i gube na preciznosti, teško se premještaju i još teže skrivaju, rekao je oficir.
 
Američki proizvođači oružja takođe su iskoristili priliku da prouče – i prodaju – svoje sisteme. Pa je tako "BAE sistems", podstaknut uspješnim ruskim napadima dronovima, najavio da su dizajnirali novo oklopno borbeno vozilo za vojsku, sa ekstra oklopima na krovu.
 
Uz to, u prvim danima sukoba, Nacionalna geoprostorno-obavještajna agencija poslala je pet lakih osmatračkih dronova visoke rezolucije američkoj komandi za specijalne operacije u Evropi – za slučaj da bi mogli da budu od koristi u Ukrajini. Bespilotne letjelice, koje je napravila kompanija pod nazivom "Heksagon", nisu bile dio takozvanog programa evidencije u Ministarstvu odbrane, što nagovještava eksperimentalnu prirodu sukoba.
 
Robert Šarp, u to vrijeme šef Nacionalne geoprostorno-obaveštajne agencije, čak se javno hvalio da su SAD obučile "vojnog partnera" u Evropi o sistemu. "Ovo vam omogućava da izađete ispod oblaka i prikupite svoje geoobavještajne podatke", rekao je Šarp za Si-En-En prošlog proleća.
 
Uprkos intenzivnim naporima male grupe američkih zvaničnika i spoljne industrije, ostaje nejasno da li su ovi dronovi ikada korišćeni u borbi.
 
U međuvremenu, brojni obavještajni i vojni zvaničnici rekli su za Si-En-En da se nadaju da je stvaranje jeftinog oružja za jednokratnu upotrebu postalo glavni prioritet za odbrambene kompanije.
 
"Volio bih da možemo da napravimo jednokratni dron za 10.000 dolara", čežnjivo je rekao jedan od zvaničnika.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )