"Drevni ljudi su imali nešto što mi nemamo." Otkrivena je misterija koja stoji iza izgradnje piramida u Gizi.
Izvor: Cafe.ba
×
0
Podijeli
Foto: Avaz
Naučnici iz SAD-a: Sada nepostojeći ogranak Nila pomogao je u izgradnji piramida u Gizi
Grobnice faraona proučavane su nadaleko, ali još uvijek nije sasvim jasno kako su tačno izgrađene. Nova sveobuhvatna studija koja koristi svemirsku tehnologiju djelimično daje odgovor na ovo pitanje.
"Rodila sam te..."
Čuvena nekropola uključuje nekoliko zgrada, uključujući najveće piramide Khufua (Keopsa) i Khafrea, kao i statuu Sfinge. Vrijeme nastanka je 17.-16. vijek prije nove ere, period najvećeg političkog i ekonomskog procvata tzv. Starog kraljevstva.
Prema nekim naučnicima, uz pomoć piramida stari Egipćani su pokušavali da "kontrolišu" svemir. Prvi od njih - za Đosera - podignut je u periodu velike gladi izazvane sušom. Izgradnja grobnice postala je žrtva bogovima.
Piramidalni oblik možda simbolizira žensku utrobu - nakon smrti, kraljeva božanska suština je, takoreći, ponovo rođena, u drugom svijetu.
Ruski egiptolog Roman Orehov smatra da je izgradnja piramida dovela do pojave razvijene staroegipatske države.
“Da bi se izgradile piramide, potrebno je društvo organizovati i njegov rad usmjeriti na ostvarenje određenog zadatka. A onda se postojeća struktura može koristiti za bilo koju svrhu: izgradnju brana, vojne kampanje - bilo šta“, objasnio je naučnik za RIA Novosti.
Riječna civilizacija
Suprotno uvriježenom vjerovanju, grobnice nisu gradili robovi, već najamni radnici i ratni zarobljenici. Važno je napomenuti da je tadašnji administrativni jezik prepun pomorskog rječnika. Glavna građevinska jedinica, koja je brojala hiljadu ljudi, zvala se "aper" - "brodski odred". Podijeljena je na “brodske posade” (200-250 ljudi), koje su radile u smjenama.
Nil je igrao vitalnu ulogu u izgradnji džinovskih grobnica. Istina, glavni blokovi za piramide minirani su lokalno, na visoravni Giza. Završni materijali - krečnjak i granit - isporučeni su duž rijeke. Bilo bi logično da se u blizini vode grade grandiozni objekti. Međutim, piramide se nalaze daleko od sadašnjeg korita Nila - oko osam kilometara.
Istraživači su u više navrata sugerirali da je u davna vremena do grobnica vodio vodeni put. Ali dokaza nije bilo – do nedavno.
"...Ubit cu te"
Tim naučnika predvođen Emanom Goneimom sa Univerziteta Sjeverne Karoline (SAD) sproveo je sveobuhvatno istraživanje okoline nekropole. Koristila je radarske satelitske snimke, upoređivala ih sa geofizičkim podacima, a proučavala je i duboka jezgra (uzorke tla uzeti tokom bušenja). Dobiveni podaci nisu ostavljali sumnje: Nil je imao nestali krak, kojem su autori djela dali ime Ahramat ("ruk piramida" sa arapskog).
Bio je dubok između dva i osam metara, širok 200-700 metara i dug oko 64 kilometra. Istovremeno je prošao samo kilometar od grobova. Prema naučnicima, takva udaljenost omogućila je da se osigura logistika mega-konstrukcije.
Osim toga, stručnjaci su otkrili da su neke od piramida imale "svečane staze" koje su vodile duž rijeke i završavale u hramovima doline u kojoj se nalazila drevna luka. Vjerovatno se ovdje sastajala pogrebna povorka faraona, sugerira koautor studije Suzanne Onstein sa Univerziteta Memphis (Tenesi, SAD).
Vremenom je Akhramat sve više skretao prema istoku i postajao plitak. Kasnije su dinastije morale da grade grobnice na drugim mestima. Na kraju je pijesak potpuno prekrio drevno korito rijeke.
Prema jednoj verziji, upravo je izgradnja piramida dovela do dezertifikacije regije: očigledno su drevni arhitekti uništili cijelu okolnu šumu. Nil je izgubio nekadašnju moć, a njegove poplave koje su za sobom ostavile plodni mulj su nestale. To je dovelo do propadanja Starog kraljevstva, civilizacije čiji je procvat omogućen izgradnjom džinovskih grobnica.