Postavlja se pitanje kako je moguće da su prihodi UIO BiH nikad veći. Znamo da se skoro na sve proizvode plaća PDV, a ako je prihod ove državne finansijske institucije nikada veći, onda to znači da su cijene skoro svih proizvoda povećane u odnosu na isti period prošle godine.

Idemo redom. Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci ove godine iznosili su 8,493 milijarde maraka i veći su za 629 miliona KM ili osam odsto u odnosu na isti period 2023. godine, kada su iznosili 7,864 milijarde maraka.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo u septembru ove godine prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza, što je za 57 miliona KM više u odnosu na septembar 2023. godine.

"UIO je u periodu januar-septembar 2024. godine privredi vratio jednu milijardu i 521 milion KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-septembar 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su šest milijardi i 972 miliona KM i veći su za 721 milion KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine", navodi se u saopštenju.

Kako su dodali, za finansiranje državnih institucija u periodu januar-septembar 2024. godine raspoređen je iznos od 762 miliona KM.

"Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila tri milijarde i 815 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 137 miliona KM i Brčko distrikt 214 miliona KM", navode iz UIO BiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da inflacija, nažalost, praktično nigdje nije pobijeđena jer se cijene većine proizvoda i usluga ne vraćaju na prethodni nivo.

"Ipak, tačno je da je u mnogim zemljama sada inflacija svedena na neki minimalan nivo, koji je podnošljiviji uz adekvatan rast primanja. U BiH, međutim, ni to još nije slučaj, jer inflacija je i dalje prisutna, posebno u najvažnijim oblastima, kao što su esencijalni proizvodi i usluge, a rast primanja, čak i gdje se dogodio, nema jednake efekte kao u zemljama s višom stopom zaposlenosti jer u BiH preveliki broj građana nema nikakva, a kamoli prosječna primanja. I sama prosječna plata ne oslikava stvarnost zbog malog broja visokih i velikog broja niskih plata", ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, ni pojeftinjenje goriva nema adekvatne efekte jer one cijene koje su povećavane uz izgovor poskupljenja goriva se sada ne spuštaju kada dođe do pojeftinjenja.

"Ukratko, stanje u BiH i dalje opterećuje i inflacija (pored ostalih ekonomskih problema), a rekordni prihodi budžeta su, osim potvrde njenog prisustva, i najbolje objašnjenje zašto vlasti nisu ništa učinile da barem umanje rast cijena", naglasio je Gavran.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, istakao je da su najbolji pokazatelj stvarnog rasta cijena u BiH  podaci o prikupljenom indirektnom porezu.

"Rast prihoda po osnovu indirektnih poreza u odnosu na prethodnu godinu znači i realan pokazatelj inflacije koju zaista osjećaju potrošači. Agencija za statistiku obrađuje različite podatke o cijenama koji se uvrštavaju prilikom obračuna i inflacije, ali često kretanje cijena tih proizvoda i usluga nije pravo mjerilo inflacije. Ako se više kupuju pekarski proizvodi, kojima je cijena, nažalost, porasla, od odjeće i obuće, čije su cijene zahvaljujući nekontrolisanom uvozu već neko vrijeme u padu i koji se kupuju samo periodično, onda se postavlja stvarno pitanje - da li je sad život samo 2% skuplji u odnosu na prethodnu godinu. Nažalost, od rasta ukupnog iznosa prikupljenih poreza imaju koristi samo entitetske i državne vlasti i korisnici njihovih budžeta, dok potrošači i građani taj rast osjete samo na sve tanjim i tanjim novčanicima i sve višim računima", naglasio je Arnautović, pišu Nezavisne.