Svijet
17.10.2022.
18:34
"Foreign Policy ": Ne zna se kako će tačno završiti rat u Ukrajini, ali zna se ko neće pobijediti? Poslije toga slijedi "usisivač"
Izvor: Jutarnji list
0
Foto: Arhiva
Ne zna se kako će tačno završiti rat u Ukrajini, ali znamo da Rusija neće pobijediti, piše u tekstu časopisa Forin polisi.
Zbog skorog gašenja plasmana vijesti na početnim stranama od strane Facebook , za nesmetano praćenje vijesti i ostalog sadržaja, dodajte cafe.ba besplatnu aplikaciju ! Klikom OVDJE !
Taj stav zapravo je iznjeo Danijel B. Bir, viši saradnik u "Karnegi" fondacije za međunarodni mir i bivši američki ambasador u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju.
Bir dodaje da, čak i da mobilizacija rezervista koju je ruski predsjednik naredio dovede do nekih taktičkih pobjeda, ruska invazija na Ukrajinu već se smatra strateškim porazom.
Rat u Ukrajini pokazao je da Rusija, barem kada se radi o konvencionalnom ratovanju, više nije nikakva vojna sila, pa se sada postavlja pitanje kako na to gledaju njeni saveznici u Pekingu i Ankari? Ako Putin Ukrajinu napadne nuklearnim oružjem, to će samo potvrditi da je doživjeo veliki strateški poraz.
Iako zapadni analitičari kažu da ne treba očekivati da će Ukrajina u nekom kratkom roku trijumfovati u ratu, Rusija je već vidno slabija nego pre. "Ona se ne povlači, već izduvavba. Zbog toga se na njenoj periferiji - od istočne Evrope do središnje Azije - već sada može čuti zvuk geopolitičkog usisavanja", stoji u tekstu Forin polisija.
To znači, nastavlja se dalje, da oslabljena Rusija stvara vakuum koji može dodatno da uznemiri već slabašni globalni status kvo, a Bir smatra da bi SAD i EU trebalo da energično, ali "potiho" počnu sa formiranjem novog svetskog poretka, odnosno da onemoguće stvaranje još goreg od ovog trenutnog.
Bir tvrdi i da je trenutno slabljenje Rusije nastavak procesa koji je započeo padom Sovjetskog Saveza. On podseća da su, nakon rasoada SSSR, izbila dva rata u Čečeniji i nekoliko njih u Kavkazu.
Takođe, od kada je Putin krajem 1990-ih došao na vlast, njegov autoritarni režim pokušava da šefuje svim bivšim sovjetskim republikama. Putin to radi jer te zemlje ne vidi kao suverene, a i zato što se boji da bi demokratija lako mogla da se proširi regijom ako bi je bilo koja od tih zemalja prigrlila na pravi način.
Navodi se da je Rusija u Gruziji, Moldaviji, Jermeniji i Azerbajdžanu stvorila ili održala tzv. zamrznute konflikte, pa ih koristi kao pregovaračke poluge.
Putinov rat protiv Ukrajine koji je započeo aneksijom Krima 2014. godine, a eskalirao krajem februara 2022. godine, u mnogočemu je takođe zamrznuti konflikt, s tim da ruski predsednik ne veruje da bi Ukrajina, kao I njen narod, kultura i jezik uopšte trebalo da postoje.
Sada analitičari posmatraju kako će Putinov "stisak" popustiti zbog poraza koji će doživeti, odnosno kako li će se Rusija konsolidovati i razvijati, a s obzirom na to da će joj uticaj i moć značajno opasti, situacija širom Evroazije mogla bi da postane prilično dinamična.
U tekstu se ističe da se Jermenija već okrenula zapadu, kao i da Putin već gubi kontrolu nad dešavanjima u Gruziji i Moldaviji, koja je dobila status kandidata za članstvo u EU. Putinu, dakle, smatra Bir, ostaje Balkan.
U tekstu još piše I da je Putin razvio odnos s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i da je ruska javna diplomatija često uspješno komunicirala sa srpskom javnošću. "Ali,Vučić je do sada uspješno balansirao između ruskih, evropskih, američkih i kineskih interesa", navodi Forin polisi.
Ako Rusija padne, Srbija se možda okrene Pekingu, ali je isto tako moguće i da se okrene Briselu i Vašingtonu.
Zapad situaciju na Balkanu mora pomno pratiti jer se Republikom Srpskom trenutno vlada jedan od Putinovih dugogodišnjih saveznika Milorad Dodik.
Lider bosanskih Srba nedavno se sreo s Putinom i podržao ilegalne referendume koje je Rusija sprovela u četiri ukrajinske oblasti.
Pored toga, Bosna i Hercegovina politički je vrlo krhka zemlja čiji trenutni ustavni okvir nije održiv. Za tu je krhkost u većoj mjeri sama kriva, međutim dio "zasluga" za nju mora ipak preuzeti i međunarodna zajednica, piše Forin polisi.
"Na primjer, Putin bi Evropi i svijetu mogao da napakosti tako da Dodika podstakne da objavi da Republiku Srpsku želi da pripoji Srbiji. Bijela bi kuća zbog te mogućnosti u dogledno vrijeme u Sarajevo trebalo da pošalje ozbiljnog i uvjerljivog izaslanika koji bi te eventualne ideje Dodiku izacio iz glave", zakjučuje se u tekstu.