"BiH je visoko decentralizovana parlamentarna republika čiji je složen ustavni poredak ugrađen u Dejtonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u BiH 1992-1995. Političku situaciju karakteriše ozbiljan partizanski zastoj među nacionalističkim liderima iz bošnjačke, srpske i hrvatske zajednice u zemlji. Političko učešće građana iz drugih zajednica je izuzetno ograničeno. Korupcija ostaje ozbiljan problem u vlasti i drugdje u društvu", navodi se u izvještaju.

Kako je navedeno u izvještaju, Crna Gora je najbolja u regionu sa 69 indeksnih poena, što je isti rezultat kao i prošle godine. Prema izvještaju, Crna Gora je "dom dinamičnih medija i sektora civilnog društva", dok se, kako je istaknuto, građanske i političke slobode generalno poštuju.

Opisujući situaciju u Crnoj Gori, "Freedom House" navodi da je nakon dinamičnih izbora 2023. uspostavljena nova parlamentarna većina i Vlada, čime je, kako je navedeno, otvoren put ka rješavanju nedavne političke nestabilnosti, ističući da korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem.

Crnu Goru slijedi Albanija, koja je postigla 68 indeksnih poena i zabilježila je blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je dobila 67 indeksnih poena.

Albanija ima praksu sprovođenja kompetitivnih izbora, ističe se, iako su političke stranke visoko polarizovane i često organizovane oko vodećih ličnosti. Vjerska sloboda i sloboda okupljanja se poštuju, a korupcija i mito ostaju veliki problemi, iako, naglašeno je, Vlada radi na rješavanju korupcije u pravosuđu.

Sjeverna Makedonija je takođe postigla 67 indeksnih poena, što je isti rezultat kao i 2024.

"Freedom House" ističe da zemlja nastavlja da se bori s korupcijom, a mediji i civilno društvo učestvuju u snažnom javnom diskursu, novinari i aktivisti se suočavaju s pritiscima i zastrašivanjem.

Kosovo je zabilježilo 60 indeksnih poena, što je takođe isti rezultat kao i prethodne godine.

"Na Kosovu se održavaju kredibilni i relativno dobro vođeni izbori. Mnoge javne institucije potkopane su ukorijenjenom korupcijom, iako postoje znakovi da se nova generacija političara kreće da se suprotstavi koruptivnim praksama kroz pravosudne i administrativne reforme", navodi se u izvještaju.

S druge strane, Srbija je zabilježila pad rezultata, sa 57 na 56 indeksnih poena, kao rezultat "erozije političkih prava i građanskih sloboda".

"Srbija je parlamentarna demokratija sa konkurentnim višestranačkim izborima, ali posljednjih godina vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) konstantno nagriza politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva", podvlači "Freedom House".