"Istina ne počinje tamo gdje osuđujemo tuđe zablude, istina počinje onda kada smo spremni pogledati vlastite"
Foto: poredak.rs
Društvo koje od drugih traži suočavanje s prošlošću, a istodobno odbija preispitati vlastite mitove, ne gradi istinu nego novi oblik političke dogme. Takva dogma možda može proizvoditi kratkoročno političko jedinstvo, ali ne može proizvesti povjerenje među narodima niti stabilnost države, napisao je ovo u autorskom tekstu objavljenom na portalu Poredak.rs Frano Yehuda Kolonomos Martinčević.
"Zato, pravo pitanje za Bosnu i Hercegovinu nije ko će glasnije govoriti o tuđim grijesima", pita se autor teksta.
Pravo pitanje jeste, kako navodi autor, postoji li spremnost da se jednako otvoreno govori i o vlastitima.
"Sve dok odgovor na to pitanje bude negativan, svaka priča o pomirenju, antifašizmu, evropskim vrijednostima i zajedničkoj budućnosti ostaće tek politička retorika. Jer istina ne počinje ondje gdje osuđujemo tuđe zablude. Istina počinje onda kada smo spremni pogledati vlastite. U protivnom, antifašizam postaje parola, pomirenje politički slogan, a povijest oruđe za očuvanje vlastitih mitova", konstatuje Frano Yehuda Kolonomos Martinčević.
Povod za ovaj tekst, kako navodi njegov autor, bio je istup Bakira Izetbegovića u emisiji Newsmax Balkans pod naslovom „Vjerujem u pobjedu, ali nas nakon izbora čeka težak posao…“, emitovanoj 6. juna 2026. godine.
U ovom intervjuu, kako kaže, Bakir Izetbegović nastupa u tonu „razumnog državnika“, ističući da je društvo u Bosni i Hercegovini dovoljno politički zrelo da ne dopusti novi sukob.
"Međutim, njegov se ukupni narativ u velikoj mjeri oslanja na selektivno raspoređivanje političke odgovornosti, pri čemu se ona dominantno pripisuje drugim narodima (Hrvatima i Srbima) i njihovim političkim akterima u zemlji", napisao je Frano Yehuda Kolonomos Martinčević.
Kompletan tekst objavljen na portalu Poredak.rs pročitajte na LINKU.