Naime, lideri zemalja zapadnog Balkana sa evropskim diplomatama početkom prošle sedmice u Skoplju usvojili su dekleraciju o Planu rasta regiona pod pokroviteljstvom Evropske unije, koji treba da bude sproveden do 2027. godine. Sprovođenje plana, čija vrijednost iznosi šest milijardi evra, uslovljeno je ispunjavanjem reformi i međusobnom saradnjom zemalja regiona.

 

I predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen se pred kraj svoje posjete Sarajevu osvrnula na usvojeni Plan rasta za zemlje zapadnog Balkana te poručila da on podrazumijeva stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, ali i vodi BiH bliže ka EU i omogućava fond od milijardu evra.

 

U BiH su se po svemu sudeći ovaj put uhvatili posla, jer je Savjet ministara BiH donio već odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan. Konstitutivna sjednica ovog radnog tijela trebalo je da bude održana u petak.

 

- Njihov zadatak je da razmatraju sva pitanja u vezi sa Planom rasta za zapadni Balkan, uključujući i inicijativu o zajedničkom regionalnom tržištu - rekao je “Glasu” zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac.

 

Republika Srpska je, naglasio je Košarac, konstruktivan partner evropskom putu BiH, o čemu svjedoči i činjenica da su srpski kadrovi u zajedničkim institucijama podržali sve što je BiH do sada realizovala na putu ka EU.

 

U suprotnom, naveo je Košarac, nikakav napredak ne bi mogao biti ostvaren.

 

- Ne osporavajući značaj Plana rasta za zapadni Balkan moram naglasiti da nijedno rješenje u BiH, uključujući i pitanja u vezi sa evropskim integracijama, neće biti usvojeno bez stavova i saglasnosti institucija Republike Srpske i punog uvažavanja mehanizma koordinacije - rekao je Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

 

Kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”, smatrm da BiH treba da bude dio ove regionalne inicijative, jer je riječ, kako je naveo, o konceptu koji je pokazao konkretne rezultate i benefite za privredu i građane zemalja članica.

 

- Činjenica je da su zemlje zapadnog Balkana opredijeljene za EU integracije, ali taj put ne smije isključiti regionalnu saradnju i inicijative koje nas povezuju, poput inicijative “Otvoreni Balkan” - zaključio je Košarac.

 

BiH je do sada prokockala više šansi da se približi “Otvorenom Balkanu”, čije benefite već uveliko osjeća Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija i to iz razloga što bošnjački političari nisu pristajali na tu inicijativu.

 

“Otvoreni Balkan”, odnosno prvobitno nazvan “mali Šengen” predstavlja inicijativu za regionalnu saradnju zapadnog Balkana, a da bi zaživjela u potpunosti potrebno je da se priključe i ostali, među kojima su BiH i Crna Gora.

 

Deklaracija koju su potpisali Aleksandar Vučić, Zoran Zaev i Edi Rama u oktobru 2019. godine, u ime Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije trebalo bi da pomogne da čitav region počne da funkcioniše na ključnim slobodama EU, a to su sloboda kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.

 

Četiri stuba

 

Evropska komisija usvojila je još u novembru prošle godine novi Plan rasta za zapadni Balkan, koji se zasniva na četiri stuba. Prvi je jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržište Evropske unije, pod uslovom da se zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.

 

Drugi stub je jačanje ekonomske integracije u okviru zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, a treći ubrzavanje temeljnih reformi, dok četvrti predstavlja povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan za period do 2027. godine. Ta finansiska pomoć iznosi šest milijardi evra, odnosno dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde evra su povoljni krediti.