Svijet
06.07.2022.
08:30
"Pakao na zemlji"
Izvor: Novosti
0
Foto: Telegram
Kako rat odmiče, sve je nejasnija situacija koja se dešava na istočnom frontu, posebno ona koja se tiče navodne ukrajinske kontraofanzive.
Dok zapadni političari huškaju i ubjeđuju rukovodstvo u Kijevu da može, i treba, da na bojnom polju pobijedi rusku vojsku, sa fronta stižu sasvim drugačije informacije.
Britanski list "Independent" objavio je razgovor sa ukrajinskim vojnicima koji tvrde da je rat na istoku Ukrajine "pakao na zemlji". Oni su ispričali da je njihov glavni problem to što nisu mogli da podignu glavu iz rovova zbog intenzivne artiljerijske vatre ruske armije. Osim toga, ukrajinske jedinice nemaju dovoljno municije.
Iz izjava ukrajinskih vojnika se vidi da se gine mnogo više nego što saopštavaju u Kijevu. Ranjenike su mogli prebacivati samo noću kad utihne artiljerijska vatra protivnika.
I dok vojnici pričaju otvoreno o paklu na zemlji, u Kijevu i dalje šire optimizam. Načelnik glavne uprave ukrajinske vojne obavještajne službe Kiril Budanov je izjavio da će njihove jedinice prve značajnije pobjede imati već u avgustu. Budanov kategorično tvrdi da će ukrajinska vojska doći na granice sa Rusijom koje su bile 1991. godine. Po mišljenju Budanova, rat će se završiti iduće godine.
Kako u Kijevu planiraju da izvedu moćnu kontraofanzivu u avgustu sa moralno slomljenom armijom, teško je objasniti. Čak ako im uskoro Zapad da dalekomentnu artiljeriju, to nije dovoljno da se probije linija na frontu.
I kad bi htele zapadne zemlje, do avgusta Ukrajina ne može da dobije toliko tenkova koliko joj treba da bi mogla da vodi ofanzivni rat protiv Rusije. Naravno da se takvi gubici odražavaju na moralno stanje ukrajinske vojske. Rukovodstvo u Kijevu može da mobiliše rezerviste i neiskusne mladiće koji objektivno ne mogu da ratuju sa ruskom profesionalnom armijom.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski javno polemiše sa onima na Zapadu koji kažu da bi Ukrajina morala da da teritorijalne ustupke Rusima i tako zaključi mir.
"Uspjeli smo da ućutkamo one koji su govorili da treba da se složimo sa Rusima oko teritorijalnih ustupaka. Čuvaćemo svoj teritorijalni suverenitet i nikakve teritorije ne želimo da damo", kazao je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba.
Radna grupa za pregovore
Moskovski politikolog Nikolaj Silajev, iz Moskovskog državnog instituta međunarodnih odnosa, kaže da je sada jasno da rukovodstvo u Kijevu ne želi da se vrati za pregovarački sto, već želi da nastavi rat.
Naravno da na stavove ukrajinskog rukovodstva bitno utiču izjave rukovodilaca zemalja članica NATO, koji ponavljaju da će podržavati Ukrajinu dokle god bude trebalo. Osim toga, sada u Kijevu i ne razmišljaju da Rusija bude jedan od garanata njene bezbjednosti, već Moskovski politikolog Silajev kaže da nije realno očekivati da će sada neko sa Zapada dati Kijevu takve garancije da će zbog njih ući u rat protiv Rusije.
Naravno da na stavove ukrajinskog rukovodstva bitno utiču izjave rukovodilaca zemalja članica NATO, koji ponavljaju da će podržavati Ukrajinu dokle god bude trebalo. Osim toga, sada u Kijevu i ne razmišljaju da Rusija bude jedan od garanata njene bezbjednosti, već su sve nade usmjerene ka NATO.Radnu grupu koja bi trebalo da napravi dokument o garancijama bezbjednosti Ukrajine vodi bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen zajedno sa rukovodiocem predsjedničke administracije Zelenskog Andrejom Jermakom. Prvi dio tog dokumenta bi trebalo da bude gotov do kraja ovog mjeseca.
Jedno je nesporno da, barem zasad, ni u Kijevu, ni na Zapadu, više niko ne spominje Rusiju kao jednu od zemalja garanata bezbjednosti Ukrajine. Poslednji put se sa predstavnicima Rusije o tome govorilo 29. marta u Instanbulu. Ali, poslije pola mjeseca u Kijevu su od svega toga odustali, naravno pod pritiskom Zapada, prije svega Vašingtona i Londona.
Moskovski politikolog Silajev kaže da nije realno očekivati da će sada neko sa Zapada dati Kijevu takve garancije da će zbog njih ući u rat protiv Rusije.
Nade iz Lugana
Dvodnevni sastanak evropskih političara 4. i 5. jula u Luganu, na kome se razgovaralo o obnovi Ukrajine, probudio je nadu da će reka investicija i novca za obnovu stići sa Zapada. Glavnu ulogu bi trebalo da ima Svjetska banka. Sva ta aktivnost koja bi trebalo da uslijedi naziva se savremenim "Maršalovim planom", poput onoga kada se obnavljala Evropa poslije 1945. godine. Ekonomski savjetnici Zelenskog tvrde da Ukrajini za obnovu treba oko 750 milijardi dolara.
Kijev: Kako oni mogu, a mi ne
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je juče, posle ceremonije potpisivanja protokola o pristupanju Švedske i Finske Alijansi, da će te dvije države dati snažan i važan doprinos tom vojnom savezu. Poručio je da je to istorijski dan za Švedsku, Finsku i NATO, za evroatlantsku bezbjednost.
Kako je rekao, "brutalna invazija Rusije na Ukrajinu" narušila je mir u Evropi, te je zato važno da svi "zajedno stoje u ovom opasnom trenutku naše istorije". Kako je rekao, pristupni protokoli koji su danas potpisani moraju biti ratifikovani u 30 nacionalnih parlamenata.
Takođe je ukazao da je ovo najbrži proces pristupanja u istoriji NATO dosad, jer je prošlo samo sedam nedjelja od podnošenja zahtijeva do potpisivanja pristupnih protokola.
- Predsjednik Putin pokušao je da zatvori vrata NATO, mi sada pokazujemo da vrata NATO ostaju otvorena, pozivajući dva bliska i visoko cijenjena partnera, Finsku i Švedsku, da postanu punopravne članice - rekao je on.
Reagujući na vijest o novim članicama NATO, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Ministarstvo odbrane Rusije ima planove za bezbjednost zemlje ako dođe do širenja NATO-a.
"Takve opcije se razmatraju, i to ne čini Kremlj već Ministarstvo odbrane", rekao je Peskov.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba zatražio je od Zapada da odgovori kako to Finska i Švedska mogu da postanu članice NATO, a Ukrajina ne može.
Moskovski profesor političkih nauka Aleksandar Gusev kaže da postoje četiri glavna razloga zašto Ukrajina ne može sada da postane članica tog vojnog bloka. Prvi je što NATO ne želi da uđe u otvoreni ratni sukob sa Rusijom. Drugi je što bi ulazak u NATO izazvao opštu krizu bezbjednosti u Evropi. Treće, oko 40 odsto građana Ukrajine je protiv ulaska u NATO. Četvrti razlog je što Ukrajina ne ispunjava standarde NATO.
Profesor Gusev ističe i da vodeće evropske zemlje nisu za ulazak Ukrajine u NATO. Sve to izaziva revolt u Kijevu i osjećaj da ih je Zapad uvukao u rat protiv Rusije, koja iz dana u dan zauzima nove ukrajinske teritorije.