Svijet
28.03.2023.
18:03
"Politiko": Amerika želi da se njeni saveznici suprotstave Kini, Peking uzvraća udarac
Izvor: rt.rs
0
Foto: Telegram
Američki predsjednik Džozef Bajden započinje svoj drugi Samit za demokratiju — sa ciljem da okupi svjetske lidere oko principa slobode, vladavine prava i ljudskih prava. Cilj je, piše "Politiko", da se svijet ujedini protiv Kine i Rusije.
Kina i SAD su u trci da izgrade svoje svjetske blokove moći, i obje koriste istu tačku pritiska - rat u Ukrajini, piše "Politiko".
Prošle nedjelje, kineski lider Si Đinping proveo je tri dana u Rusiji, učvršćujući partnerstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U utorak, američki predsjednik Džozef Bajden započinje svoj drugi Samit za demokratiju — sa ciljem da okupi svjetske lidere oko "principa slobode, vladavine prava i ljudskih prava". Cilj je, piše "Politiko", da se svijet ujedini protiv Kine i Rusije.
U Bajdenovom "savezu demokratija", Evropa je u najboljem slučaju bila ambivalentna prema Kini. Neke od najvažnijih zemalja, kao što su Francuska i Nemačka, zabrinute su da bi odvajanje od Kine izazvalo previše ekonomskog bola.
Zbog ruske Specijalne vojne operacije u Ukrajini, Evropljani počinju da obraćaju više pažnje na Bajdenovu poruku o opasnostima zavisnosti od "diktatura". Hitno kao nikada ranije, oni ograničavaju izvoz opreme za proizvodnju čipova u Kinu, zabranjuju TikTok i guraju protekcionističku trgovinsku politiku. Čak i Njemačka, najveća ekonomija Evropske unije i veliki investitor u Kini koja se dugo uzdržavala, počinje da dovodi u pitanje svoj poslovni etos.
Kina uzvraća udarac jačanjem veza sa Rusijom, nudeći mirovni plan za Ukrajinu.
Kada je Džozef Bajden pobjedio na predsjedničkim izborima 2020, Evropljani nisu želeli da čuju njegove velike priče o zajedničkom suprotstavljanju autoritarizmu. Bajdenov pokušaj da zaustavi značajan trgovinski sporazum između EU i Kine u nedjeljama prije njegove inauguracije naišao je na prezir njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Od tada su evropski lideri podijeljeni po tom pitanju, a mnogi od njih su frustrirani vladom SAD koja govori o savezima, a istovremeno postaje ekonomski protekcionistička.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen bila je prijemčiva za poruku Bijele kuće. "Kina koja je sve odlučnija u stvaranju zavisnosti na svim kontinentima", rekla je Fon der Lajen krajem prošle godine.
"Nasuprot tome, pogledajte šta SAD i Evropa mogu da postignu ako udružimo snage", rekla je ona predsjedavajući sesijom na prvom Bajdenovom samitu za demokratiju 2021.
To je potpuno drugačiji ton od Merkelove, koja je snažno odbacivala pozive Evropi da stane na stranu SAD protiv Kine dok je bila na funkciji, do decembra 2021. "Veoma bih željela da izbjegnem pravljenje blokova", rekla je Merkelova na Ekonomskom forumu u Davosu u januaru 2021.
Nakon što su SAD saveznicima podijelile obavještajne podatke da Kina razmatra slanje oružja Rusiji, njemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da će biti "posljedica" ako Kina to učini, dok je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj to nazvao "crvenom linijom".
Dvije njemačke dominantne političke partije desnog centra sada planiraju da preokrenu pragmatičan stav Merkelove prema Kini, tvrdeći da je održavanje mira kroz trgovinu propalo, navodi se u nacrtu dokumenta o stavu koji je objavio "Politiko".
"U vrijeme kada su demokratije širom svijeta ugrožene, transatlantski odnosi su jači nego što su bili mnogo godina", rekao je Mihael Rot, predsjednik odbora za spoljne poslove Bundestaga.
Mnogi u Evropi još se nerado udaljavaju od Kine — posebno u sferi trgovine. Politika "Zapad protiv svih ostalih ne bi funkcionisala", rekla je prošlog mjeseca generalni direktor Evropske komisije za trgovinu Sabine Vejand, dodajući da je "klub liberalnih demokratija suviše mali."
A evropski zvaničnici i dalje pokušavaju da odvoje Kinu od Putina. Tokom naredne dvije nedjelje, Makron, Fon der Lajen i španski premijer Pedro Sančez posjetiće Kinu odvojeno putovanjima kako bi spriječili prisnije partnerstvo Pekinga i Moskve.
SAD pojačavaju pritisak. Za ovonedjeljni samit, Bajdenova administracija pozvala je osam novih zemalja za koje tvrde da imaju političku volju da unaprijede demokratiju.
Bajdenova administracija takođe deli ulogu domaćina ove godine sa Holandijom, Kostarikom, Južnom Korejom i Zambijom kako bi naglasila širinu demokratske koalicije. Do susreta dolazi tri nedjelje nakon što se Holandija udružila sa SAD u ograničavanju izvoza naprednih poluprovodničkih tehnologija u Kinu.
Ali učvršćivanje saveza sa zemljama izvan Evrope pokazalo se jednako teškim. Solomonska Ostrva — dugogodišnji saveznik SAD, oglušila su se o Bajdenovu retoriku potpisivanjem bezbjednosnog dogovora sa Pekingom 2021.
Dijelovima Afrike je, takođe, teško da pređu na stranu SAD, posebno zato što je toliko zemalja imalo koristi od velikih kineskih investicija u infrastrukturu. Dok je 27 afričkih zemalja glasalo za rezoluciju UN iz marta 2022. protiv agresije Rusije, 16 drugih – uključujući Južnu Afriku – bilo je uzdržano od glasanja, dok je Eritreja glasala protiv.
U Latinskoj Americi, Kostarika je jedina zemlja koja se pridružila američkim sankcijama protiv Rusije. A regionalna trgovinska grupacija Merkosur odbila je u julu zahtev ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da joj se obrati.
Kina se predstavila kao zemlja koja se zalaže za mir u Ukrajini
Što se tiče Ukrajine, Peking pokušava da pokaže svoju prijateljskiju stranu — ali i Rusiji i Zapadu. Sijeva posjeta Putinu dovela je do višestrukih sporazuma o strateškoj saradnji koji su uključivali povećanje prodaje ruskog gasa Pekingu, kao i sporazume o proširenju prekograničnih transportnih veza izgradnjom novih mostova i puteva.
Istovremeno, Kina je krenula u globalnu kampanju u kojoj želi da se predstavi kao zemlja koja se zalaže za mir u Ukrajini. Peking plasira potencijalni mirovni plan od 12 tačaka. Kineski ministar spoljnih poslova Ćin Gang je u telefonskom razgovoru ranije ovog mjeseca uvjerio ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebu da Peking želi da ima "konstruktivnu ulogu" u okončanju sukoba.
Kina je takođe prošle nedjelje bila domaćin Međunarodnog foruma o demokratiji, na kojem je učestvovalo 300 učesnika iz 100 zemalja. Grupa je razgovarala o "različitim oblicima demokratije, osuđujući monističke i hegemonističke narative o ovoj temi", objavili su kineski državni mediji.
"Mi podržavamo istinski multilateralizam, radimo za multipolarni svijet i veću demokratiju u međunarodnim odnosima i činimo globalnu upravu pravednijom i pravednijom", rekao je ranije ovog mjeseca portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.
Ta retorika naglašava prelazak Pekinga sa potpunog odbijanja kritike njegovog političkog sistema ka semantičkom redefinisanju demokratije i ljudskih prava.
Upitan o samitu o demokratiji Bajdenove administracije, portparol kineske ambasade Liu Pengiu, rekao je da SAD pokušavaju da podijele svijet na "demokratski" i "nedemokratski" tabor na osnovu svojih kriterijuma i otvoreno provociraju podjele i sukob.
Koliko god Peking želio da zadrži trgovinske veze sa Evropom, on postaje i sve agresivniji prema trgovinskim partnerima koji mu okreću leđa. Kina je uvela trgovinski embargo protiv Litvanije 2021. godine nakon što je Tajvan otvorio diplomatsko predstavništvo u toj zemlji. Nedavno je zapretio Holandiji mogućom odmazdom zbog pristajanja na stranu SAD u vezi sa poluprovodnicima.
Uprkos ratu i retorici o razdvajanju, ekonomska moć Kine znači da i SAD i ostatak demokratskog svijeta moraju da pronađu način da uravnoteže svoje strahove od rastuće moći Pekinga sa realnošću da nema potpunog odvajanja.