Svijet
20.03.2024.
01:44
"Politiko": Evropski vojnici daju otkaz sada kad su najpotrebniji NATO-u
Izvor: Agencije
0
Foto: Arhiva
Ministar odbrane Francuske Sebastijan Lekornu predstavio novi plan za "zadržavanje talenata", kako bi podstakao vojno osoblje da ostane u uniformi
Vojske zapadnih zemalja više se ne suočavaju samo sa problemom regrutacije novih, već i sa nemogućnošću da ubede zaposlene u vojsci da ne daju otkaz, prenosi "Politiko".
Tako je ove nedelje, ministar odbrane Francuske Sebastijan Lekornu predstavio novi plan za "zadržavanje talenata", kako bi podstakao vojno osoblje da ostane u uniformi.
Ovaj potez francuskog ministra usledio je nekoliko dana nakon godišnjeg izveštaja koji je prikazan u nemačkom parlamentu, a u kome se može videti da je tokom 2023. godine 1.537 vojnika napustilo Bundesver, te da je brojno stanje smanjeno na 181.514 ljudi.
"Takvi razgovori sada se vode u svim prestonicama, u svim demokratijama koje imaju profesionalnu vojsku bez regrutacije", rekao je Lekornu u ponedeljak, komentarišući Veliku Britaniju i SAD.
"Na sastancima NATO-a, možemo govoriti o opremi, ali sada takođe razgovaramo o nivou zadržavanja ljudi", dodao je on.
Da se države u okviru NATO-a zaista suočavaju sa sve manjim brojem ljudi u oružanim snagama, govore i potezi država poput Hrvatske koja razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka i Danske koje planira da regrutacijom obuhvati i žene.
U Njemačkoj, gdje je obavezno služenje ukinuto 2011. godine, takođe se sve češće može čuti narativ o ponovnom uvođenju vojnog roka usljed velikog broja ljudi koji je zbog svojih godina napustio aktivnu službu, piše "Politiko".
Ipak, države koje se oslanjaju na profesionalne vojske, već duže vrijeme se suočavaju sa izazovom da svoje oružane snage prikažu kao atraktivne, u uslovima kada postoji niska stopa nezaposlenosti, žestoka konkurencija u privatnom sektoru i rasprostranjenost rada od kuće.
Nisu samo pare problem
Prema pisanju američkog lista, vojno osoblje u Francuskoj ostaje u prosjeku u službi godinu dana manje nego što je to ranije bio slučaj, dok je u Velikoj Britaniji vojska ostala "kratka" za 1.100 novih regruta od potrebne količine, iako je poslove regrutacije delegirala privatnoj kompaniji "Kapita".
Novac svakako igra ulogu u tome da li će ljudi ostati u vojsci ili ne, pa je jedna od ključnih mjera koju Francuska planira povećanje penzija, plata i bonusa.
Međutim, problem je što uslovi službe jednostavno nisu toliko privlačni, zbog učestalog prekovremenog rada, odsustava od kuće u trajanju od nekoliko mjeseci i neiskorišćenim periodima oporavka koji su uobičajeni. Francuski plan, pored navedenog, uključuje i pomoć u pronalaženju smještaja i pristupu zdravstvenoj zaštiti i brizi o deci.
"Prije bih imao manje regruta i popravio nivo zadržavanja, nego što bi pokrenuo masovnu regrutaciju, a da broj ljudi koji ostaje u vojsci konstantno pada", ocijenio je francuski ministar odbrane.
Slična situacija zabilježena je i u SAD, najjačoj državi u okviru NATO-a, čije oružane snage se suočavaju sa istim problemima.
"Problem nije regrutacija, nego zadržavanje, moramo da zadržimo i porodice", izjavila je admiral Lisa Frančeti, šef pomorskih operacija Ratne mornarice SAD, tokom konferencije u Parizu početkom meseca.
Što se pak Njemačke tiče, specijalni komesar Bundesvera Eva Hogl izjavila je da je ponovno uvođenje neke vrste regrutacije jedan od načina da se stvari promjene, ali da bi regrutacija žena bila dobar potez da se obustavi pad broja ljudi u vojsci, jer je "potencijal na ovom polju daleko od istrošenog".
Kao i svoji francuski saveznici, Nijemci takođe rade na poboljšanju uslova, poput mjera u vezi sa brigom o djeci i povećanja penzija. Međutim, problemi u njemačkoj vojsci su dublji i ne ostaju samo sferi prekovremenih sati, već su se proširili na osnovnu infrastrukturu.
"Kada boravim u posjeti trupama, ne čujem više žalbe o nedovoljnom broju šljemova i zaštitnih prsluka, već ormarića", napisala je Hogl u godišnjem izveštaju, a prema njenoj procjeni za obnovu kasarni i drugih vojnih objekata biće potrebno izdvojiti oko 50 milijardi evra, odnosno polovinu sredstava iz specijalnog fonda kog je vlada stvorila radi modernizacije oružanih snaga, nakon početka Specijalne vojne operacije.