Svijet
19.02.2023.
22:56
„Spremni za najgore“: Svjetske centralne banke pokupovale zlato
Izvor: Sputnik
0
Foto: Arhiva
Protekla godina bila je rekordna kada je riječ o državnoj kupovini dragocjenih metala, a potražnja za polugama bila je na vrhuncu. Rusija je bila na četvrtom mjestu po rezervama. Centralna banka iz aktiva istiskuje valute neprijateljskih zemalja, stavljajući ulog na zlato i juan.
Velika kupovina
Centralne banke su tokom 2022. godine nabavile 1.136 tona dragocenih metala, u vrijednosti od 70 milijardi dolara. To je rekord još od 1967. godine.
Godišnja državna potražnja, kao i potražnja maloprodajnih investitora, povećala se za 18 procenata i dostigla 4.741 tonu, navodi se u izvještaju Svjetskog savjeta za zlato (WGC). Situacija je okarakterisana kao „vanredna“.
Osiguravanje od rizika
Tokom devedesetih godina prošlog vijeka i prve decenije 21. vijeka centralne banke, posebno one u Zapadnoj Evropi, nisu mnogo žalile za dragocjenim metalima: prodavale su stotine tona godišnje. Ipak, posle globalne finansijske krize 2008. i 2009. godine regulatori su promijenili politiku, prije svega da bi se maksimalno otarasili konkretnih valuta i obveznica i da ne bi zavisili od njihovih eminenata.
Najviše zlata kupuju Turska, Kina, Rusija, Indija, Egipat i Katar, pri čemu ne otkrivaju svi tačne podatke o tome.
Ogla Veternikova, potpredsjednica analitičke kompanije „Borsel“ ističe da su međunarodni odnosi danas mnogo teže predvidivi u poređenju s proteklih nekoliko decenija, dok stručnjak Odjeljenja za strateška istraživanja „Total riserč“ Nikolaj Vavilov navodi da vlade, očigledno, očekuju ozbiljne probleme u novonastalom ekonomskom modelu i pripremaju se za potrese.
„Ruski scenario“
Sadašnje geopolitičko zaoštravanje samo je podgrijalo zlatnu groznicu. I to je razumljivo: Zapad je zamrzao rezerve Rusije u vrijednosti od gotovo 300 milijardi dolara. Direktorka Centralne banke Rusije Elvira Nabijulina je nekoliko puta saopštila da Moskva namjerava da se sudi za aktive.
„Većina zemalja izgubila je povjerenje u američki dolar: tamo su shvatili da, ako budu išli protiv volje Vašingtona, mogu da ostanu bez imovine. Strah od globalne recesije, koji ubrzava odustajanje od uobičajene svjetske rezervne valute, kao i prelazak na ekonomski kolosjek višeoplarnog svijeta, podstiču regulatore da povećavaju zalihe jedinog čvrstog ekvavilenta novcu“, navodi Vavilov.
Razumna diversifikacija
Potisnuvši Indiju, Rusija je izašla na četvrto mjesto u svijetu po zlatnim rezervama – 582 milijarde dolara. Te rezerve bi bile i veće, ali sankcije blokiraju upravljanje znatnim dijelom aktiva.
Centralna banka Rusije, u suštini, može da operiše samo juanom i zlatom. Zbog toga se oko 20 procenata zlatnih rezervi fizički čuva u formi dragocjenog metala.
Aktivi u valutama neprijateljskih zemalja (dolar, evro, funta), naprotiv, suštinski su smanjeni. Tako djeluju i druge centralne banke.
„Udio američke valute u svjetskoj trgovini će se smanjivati za pet do sedam procenata godišnje. Rezerve u dolarima smanjuju se postepeno, ne privlačeći pažnju, jer SAD mogu u bilo kom trenutku da se umješaju“, navodi finansijski analitičar Vladislav Antonov.
Nestašica poluga
Dalje prikupljanje poluga u ruskim zlatnim rezervama je za sada neisplativo. Posljednji put je Centralna banka Rusije kupovala poluge u martu i aprilu prošle godine, u krajnje nestabilnoj situaciji. Pritom, zlato je nabavljano od domaćih proizvođača koji su se našli pod sankcijama.
„Glavna svjetska tržišta dragocjenih metala su Londonska i Njujorška berza. Od ljeta su zemlje G7 zabranile ruski uvoz. Da, Zapad neće blokirati poluge, ali kome ih potom prodavati? Imamo deficitarni budžet, a Ministarstvo finansija i Centralna banka imaju gdje da potroše novac“, objašnjava Antonov.
Zamjenik predsjednika Centralne banke Rusije Aleksej Zabotkin je još u oktobru prošle godine govorio da višak zlata u rezervama može da izazove rast novčane mase, što će podstaći inflaciju koja je na meti regulatora.
Prema posljednjim prognozama Banke Rusije, inflacija će u 2023. godini biti smanjena na pet do sedam procenata, a ciljni pokazatelj od četiri procenta dostići će već sljedeće godine.