Svijet
22.12.2022.
18:59
"Volstrit džornal": Evropa nema dovoljno oružja za sebe, a kamoli za Ukrajinu
Izvor: RT
0
Foto: Telegram
Ukrajina svakog meseca koristi do 40.000 artiljerijskih granata NATO-a kalibra 155 mm, dok je cjelokupna godišnja proizvodnja takvih projektila u Evropi oko 300.000
Evropa se bori da proizvede dovoljno municije za Ukrajinu i za sebe, čime ugrožava odbrambeni kapacitet NATO-a i njegovu podršku Kijevu, piše "Volstrit džornal".
Napore za povećanje proizvodnje koče, prije svega, nedostatak proizvodnih kapaciteta, ali i problemi u lancu snabdijevanja, visoki troškovi finansiranja, pa čak i ekološki propisi.
"Rat iscrpljivanja između Rusije i Ukrajine sada se pretvara u trku za ponovno naoružavanje između Moskve i evropskih članica Sjevernoatlantskog saveza", navodi američki list.
Prilikom posjete Vašingtonu, predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski ukazao je na nedostatak municije te zemlje u borbi protiv Rusije.
"Okupatori imaju značajnu prednost u artiljeriji. Imaju prednost u municiji. Imaju mnogo više projektila i aviona", rekao je on u obraćanju američkom Kongresu.
Najnoviji paket američke pomoći za Ukrajinu, vrijedan skoro dvije milijarde dolara, uključuje antiraketni sistem "patriot", međutim ukrajinske vojne zalihe zavise i od evropskih zemalja, poput Njemačke, koje dopuštaju da njihova vojna industrija "atrofira" u mirnodopskim vremenima, ističe "Volstrit džornal".
Neverovatna upotreba municije
U rusko-ukrajinskom ratu municija se troši u količini neviđenoj od Drugog svjetskog rata. Snage Kijeva ispaljuju oko 6.000 artiljerijskih granata dnevno i sada im ponestaju protivavionski projektili usred vazdušnih napada Rusije.
Na vrhuncu borbi u Donbasu, Rusija je za dva dana iskoristila više municije nego što britanska vojska ima u svojim zalihama, pokazuje analiza britanskog istraživačkog centra "Rojal Junajted Servises".
Nijedna država u NATO-u, pored Sjedinjenih Država, nema dovoljno zaliha oružja za artiljerijski rat velikih razmjera, niti ima industrijske kapacitete za stvaranje takvih rezervi, rekao je Niko Lange, bivši visoki zvaničnik njemačkog ministarstva odbrane.
"To znači da NATO ne bi mogao da odbrani svoju teritoriju od velikih protivnika ako bi sada bio napadnut", izjavio je on na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
On je ukazao na to da su evropske vlade decenijama raskidale ugovore, te da su se kompanije oslobađale proizvodnih linija i zaposlenih.
Nedovoljni proizvodni kapaciteti
Trenutni nedostatak granata i projektila u velikoj mjeri je posljedica promjene vojnih doktrina članica NATO posljednjih decenija. Umjesto da planiraju kopnene bitke, poput onih u Drugom svjetskom ratu, evropske države su se fokusirale na ciljano ratovanje protiv nesofisticiranih protivnika, naveo je Marten Brantceg, izvršni direktor "Namo AS", jednog od najvećih svjetskih proizvođača oružja.
"Neophodan nam je veći industrijski kapacitet", rekao je on, čija je kopmanija u vlasništvu vlada Norveške i Finske.
Ukrajina svakog mjeseca koristi do 40.000 artiljerijskih granata NATO-a kalibra 155 mm, dok je cjelokupna godišnja proizvodnja takvih projektila u Evropi oko 300.000, rekao je Mihal Strnad, vlasnik kompanije "AS", koja proizvodi oko 30 odsto takve municije u Evropi.
"Evropski proizvodni kapaciteti su krajnje neadekvatni", istakao je on i dodao da bi, čak i da rat stane preko noći, Evropi bilo potrebno do 15 godina da obnovi svoje zalihe trenutnim stopama proizvodnje.
Britanski ministar odbrane Ben Volas ranije je saopštio da je 500 do 600 miliona funti dodato u budžet države kako bi se počelo sa popunjavanjem zaliha municije, a francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da rat u Ukrajini znači da Pariz mora da poveća svojne vojne zalihe, ali i brzinu proizvodnje.
Njemački kancelar Olaf Šolc priznao je da ta zemlja već godinama ne vodi pametnu politiku.
"Posljednjih decenija, donijeli smo pogrešne odluke kada je u pitanju snabdijevanje municijom", naveo je on.
Inače, Njemačka trenutno ne ispunjava standarde NATO-a, pošto nema dovoljno municije da izdrži više od dvije nedjelje u slučaju rata, a prema propisima Alijanse članice treba da imaju dovoljno municije za najmanje 30 dana borbe.
Do toga je došlo zato što, uprkos tome što je jedan od pet najvećih izvoznika oružja u svijetu, Njemačka nema veliku industriju oružja. Nekada masovna proizvodnja, sada je svedena na male kapacitete.
Njemačka treba da uloži 20 milijardi evra samo da bi ispunila 30-dnevne potrebe NATO-a za municijom, naveli su iz Šolcovog kabineta. Međutim, zvaničnici njemačkog ministarstva odbrane naveli su da je sadašnjim budžetom predviđeno samo nešto više od milijardu evra za municiju do 2023. godine.
Jedna od prepreka brzom ponovnom naoružavanju je i nedavno usvojen zakon Evropske unije kojim je proizvodnja oružja proglašena neodrživom.
"Najbolji način na koji Evropa može da podrži Ukrajinu je da sada poveća proizvodnju artiljerijskih granata. To će, ujedno, biti i najveće pitanje sledeće godine", naveo je Rob Li, viši saradnik američkog Instituta za spoljnu politiku.