Kaže ovo za “Glas Srpske” Brđaninov advokat Novak Lukić, objašnjavajući potez danskih vlasti, ali i predsjednika Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Karmela Ađijusa sa Malte, navodeći kako će Brđanin koga je ovaj sud 2007. pravosnažno proglasio krivim za zločine nad nesrpskim stanovništvom u BiH, a naročito u SAO Krajini tokom 1992. godine, boraviti u Ševeningenu, sve dok se ne odluči u kojoj zemlji će on odslužiti ostatak svoje kazne. Prema njegovim riječima, ova odluka o prebacivanju donesena je još u avgustu prošle godine, ali je iz bezbjednosnih razloga prolongirana.

 

- Videćemo da li će neka zemlja hteti da ga prihvati na dalje izdržavanje kazne ili će ostati u pritvorskoj jedinici Ševeningena. Brđanin je dvije trećine svoje kazne odslužio još pre dve godine. Odbrana je još tada podnela zahtev za njegovo prevremeno puštanje na slobodu, ali je isti odbijen od sudije Ađijusa. Vlasti Danske su u jednom od tih svojih internih dopisa navele kako ne podržavaju takvu njegovu odluku. Tim odbrane ponovio je ovaj zahtev i u februaru ove godine, ali sve do danas nismo dobili nikakav odgovor - istakao je Lukić.

 

Kako je naveo ovaj beogradski advokat, sudija Ađijus nije vezan nikakvim rokovima pa tako Sreten Lukić, koji je isto kao i Brđanin, iz Poljske vraćen u Ševeningen, već više od dvije godine čeka njegov odgovor o prijevremenom puštanju na slobodu.

 

Od kada je on predsjednik ovog suda, naglašava Lukić, jedina osoba koju je pustio na prijevremenu slobodu, a zbog odslužene dvije trećine zatvorske kazne, bio je Hrvat Valentin Ćorić i to pod izuzetno rigoroznim uslovima.

 

Kako je objasnio, malteški sudija, je za razliku od svojih prethodnika, uveo čudno i znatno kompleksniju praksu, koja se kosi sa onom međunarodnom pravnom.

 

- Prethodna praksa je bila da to lice ne mora da iskaže kajanje, već samo žaljenje, ali Ađijus je promenio to “pravilo”. Od haških osuđenika on je počeo da traži da izraze svoje kajanje, a što bi značilo da bi morali da prihvate i odgovornost za nešto što su oni tokom suđenja negirali. Pored toga, uveo je i pravilo da se od tužilaštva traži, ne samo informacija o saradnji osuđenika, nego i sve što tužilac smatra da je relevantno da utiče na konačnu odluku predsjednika suda. Jednostavno on je stava da se međunarodno pravilo “dvije trećine” ne primenjuje u slučajevima ratnih zločina, što je u nekoliko navrata i decidirano podvukao - dodao je Lukić.