"U takvim slučajevima najčešće se radi o starijim licima nad kojima djeca vrše nasilje i mi imamo problem kako i gdje zbrinuti takve osobe koje su ugrožene. Žrtve nasilja obično smještamo u sigurnu kuću, ali s obzirom na njihovu starosnu dob, ne možemo ih smještati na takva mjesta", kaže Jasminka Topić, predsjednica Koordinacionog tima za ravnopravnost polova koji djeluje pri Vladi USK.

 

Ipak, najčešće žrtve nasilja unutar porodice su žene i djeca, a nad njima nasilje vrše odrasli muškarci, kaže Aida Behrem, predsjednica Udruženja "Žene sa Une", koje rukovodi jedinom sigurnom kućom na području ovoga kantona smještenom u Bihaću.

 

"Nasilna ponašanja unutar porodice su transgeneracijski obrasci koji se prenose, a današnje porodice su na udaru teške ekonomske situacije i društvenih okolnosti koje pogoduju takvim obrascima", kaže Behremova. U Centru za socijalni rad u Bihaću kažu kako je stanje prilično zabrinjavajuće.

 

"Sigurno da postoje slučajevi gdje se nasilje desilo, a nije prijavljeno, tako da je situacija zaista složena. Ono što je primjetno u posljednje vrijeme jeste povećan broj slučajeva seksualnog zlostavljanja djece i maloljetnika od strane srodnika i ono što je interesantno, povećanje prijava silovanja žena od strane supružnika. Jedini ohrabrujući podatak u cijeloj ovoj priči je to da žrtve sve češće odluče prijaviti nasilje, što ranije nije bila praksa zbog različitih okolnosti", kažu u ovoj ustanovi.

 

Jedan od problema, kažu u ovdašnjim centrima za socijalni rad, jeste i nedostatak stručnog kadra i zaposlenih u oblasti socijalne skrbi.

 

"Socijalni radnici se danas teško mogu fokusirati na njihov primarni posao, opterećeni su administrativnim poslovima i papirologijom, pa je teško kvalitetno raditi ono što su naši prioritetni zadaci", kaže Amra Habibović, zaposlenica Centra za socijalni rad u Cazinu.

 

U policiji navode kako je ova negativna društvena pojava danas veoma rasprostranjena na području Unsko-sanskog kantona, te da žrtve u velikom broju slučajeva nasilje ne prijavljuju iz straha ili predrasuda zbog negativnih reakcija društvene zajednice.

 

"Imali smo 25 povratnika u izvršenju ovih krivičnih djela, što znači da se mora više poraditi na njihovom sankcionisanju. Sigurno je da se radi o problematici gdje je potrebna bolja koordinacija i sinergija više društvenih faktora u cilju prevencije i suzbijanja ovih pojava", kažu u policiji, te ističu kako u posljednje vrijeme žrtve imaju sve više hrabrosti da prijave nasilje. Pretpostavlja se kako su uzroci povećanja ove negativne pojave sve teža ekonomska situacija, kao i situacija opšte besperspektivnosti koja danas vlada u našem društvu.