Prema indeksu kvaliteta vazduha u BiH koji objavljuje "Eko akcija", u većini gradova, poput Sarajeva, Banjaluke, Zenice i Tuzle, vazduh je tokom dana nezdrav za osjetljive populacije, dok tokom noći prelazi u nezdrav.

U Lukavcu i Kaknju je, pokazuje indeks kvaliteta vazduha, u četvrtak čak i tokom dana bio nezdrav vazduh.

Dr Tijana Mikerević iz Doma zdravlja Prnjavor za "Nezavisne" pojašnjava da  zagađeni vazduh utiče na organizam svih pacijenata, ali najugroženija populacija su stariji pacijenti, hronični bolesnici, imunokompromitovane osobe, te pacijenti sa opstruktivnim bolestima pluća.

"Naravno, veliki uticaj zagađenost vazduha ima i na djecu. Primjećujemo povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama. Zbog toga savjetujemo boravak u prirodi, svakodnevno provjetravanje prostorija, te jačanje imuniteta", ističe Mikerevićeva.

Anes Podić iz "Eko-akcije", organizacije za zaštitu životne sredine, za "Nezavisne" kaže da smo u periodu godine kad je dan znatno kraći i kad sunca ima manje.

"Kad god je stabilno vrijeme, onda su atmosferski uslovi takvi da zagađenje koje proizvodimo ostaje u nižim slojevima atmosfere, pa imamo povećane vrijednosti zagađenja. Na to treba dodati i povećane emisije, jer sa hladnijim dijelom godine, ljudi počinju da griju i onda emisije iz malih kućnih dvorišta, koja su dominantan izvor u najvećem broju naših naselja, stvaraju povećane vrijednosti zagađenja u gradovima", rekao je Podić.

Od zagađenog vazduha, kako kaže, u BiH prema procjenama međunarodnih institucija godišnje umire između 3.000 i 5.550 ljudi.

"To je mnogo više nego što ih pogine u saobraćajnim nesrećama. Može se uraditi mnogo povodom toga, međutim naše političke elite potpuno ignorišu ovaj problem. 

Trebalo bi da budu jednako bitni životi onih koje ubije zagađen zrak, kao i onih koje ubiju loši putevi", ističe Podić.

Prema riječima Dragana Ostića, asistenta na programu "Energija i klimatske promjene" u Centru za životnu sredinu Banjaluka,  zagađenost vazduha se povećava zajedno sa početkom sezone grijanja.

"Tako je jasno šta je osnovni uzročnik, ali puno je faktora povezanih sa uzročnikom: energenti koji se koriste za grijanje, sijaset kuća bez fasada, sa starom stolarijom, ali i dotrajala toplifikaciona mreža, koja prouzrokuje velike gubitke u samom napajanju. Pored toga, Banjaluka se, kao i mnogi drugi gradovi u BiH, nalazi u kotlini, gdje dolazi do pojave temperaturne inverzije: sloj toplog vazduha se nalazi iznad sloja hladnog vazduha, što znači da polutanti ne mogu da se probiju kroz taj gornji sloj", rekao je Ostić za "Nezavisne".

Kako kaže, ono što može i mora da se uradi po pitanju smanjenja zagađenosti vazduha je, prije svega, ulaganje u energetsku efikasnost objekata, ali i prelazak na korištenje drugih, alternativnih načina grijanja.

"Vidimo da se svaki poziv za subvencije u fasade, zamjenu stolarije, toplotne pumpe ili instalaciju solarnih panela zatvara prije roka, jer je potražnja za sredstvima ogromna. Ljudi žele da investiraju u energetsku efikasnost svojih objekata i država svakako treba da iznalazi načine da im pomogne. Dodao bih da se u Banjaluci decenijama priča o neiskorištenosti geotermalnih voda, za koje je poznato da se nalaze nedaleko od centra grada. To jesu velike investicije, ali to su investicije koje pomažu u rješavanju jednog od najvećih problema s kojim se susrećemo, jer se na kraju dana radi o zdravlju svakog od nas", kazao je Ostić.