Regija
18.03.2024.
22:50
Američka agencija nudi srpsku djecu na usvajanje: U katalogu i najmlađi Bugari
Izvor: rt.rs
0
Foto: Pixabay
Dok je iz Srbije u SAD od 2018. do 2022. usvojeno 21 dijete, iz drugih bivših eks-ju republika, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore u ovom periodu nije usvojeno nijedno dijete, dok je u Sjevernoj Makedoniji usvojeno samo jedno, podaci su Stejt departmenta
Američka agencija iz Sjeverne Karoline "Sent Meri" ima krst u zaglavlju svog sajta i svojim klijentima nudi uslugu pomoći prilikom usvajanja djece iz Srbije.
Kako se navodi na njihovom sajtu, radi se o hrišćanskog agenciji za međunarodna usvajanja koja ima više od 20 godina iskustva i pomaže Amerikancima zainteresovanim da usvoje djecu iz Bugarske, Srbije i Poljske, s tim što za ovu posljednju državu navode da je njihov program trenutno obustavljen.
Što se tiče Srbije, "Sent Meri" navodi da su dobili dozvolu za rad Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, da su novi u našoj zemlji, ali da je njihova izvršna direktorka više puta bila u Srbiji i da tečno govori bugarski, koji je sličan srpskom, kako ističu.
U nekoliko kraćih koraka objašnjen je i proces usvojenja djeteta iz Srbije. Savjetuju svoje klijente da se prvo upoznaju sa samom zemljom i agencijom, pogledaju spisak djece za usvajanje koji vodi resorno ministarstvo, a kada odaberu dijete agencija će im pomoći da sastave "Pismo o namjerama" koje se šalje Ministarstvu za brigu o porodici i pripreme potrebnu dokumentaciju.
Dio te dokumentacije je i studija, neophodna po američkim propisima, koju radi licencirani socijalni radnik, a koja bi trebalo da pokaže ko su budući usvojitelji i zbog čega bi njihov dom bio dobro mesto za život djeteta. Kako se dalje objašnjava na sajtu agencije, ovaj dokument radi njihov licencirani socijalni radnik, ima 10-20 stranica, a njegova izrada košta između 3.000 i 5.000 dolara.
Nakon podnošenja dokumentacije resornom ministarstvu, ukoliko je sve u redu, poslednji korak je odlazak u Srbiju i upoznavanje sa detetom, odnosno uzajamno prilagođavanje. Na sajtu agencije "Sent Meri" objašnjava se da uzajamno prilagođavanje traje između tri i po i četiri nedjelje. Prema srpskom Porodičnom zakonu, uzajamno prilagođavanje kada su u pitanju domaći državljani ne smije da bude duže od šest mjeseci.
Cijela procedura međunarodnog usvojenja djeteta iz Srbije, kako se navodi na sajtu agencije, traje između godinu i po i tri godine. Koliko košta međunarodno usvojenje ne navodi se među informacijama koje se nude na sajtu agencije vezanim za Srbiju.
U odeljku vezanom za Bugarsku, na primjer, navodi se da ukupni troškovi usvojenja u ovoj zemlji iznose oko 40.000 dolara, uključuju različite naknade agencije ili drugih licenciranih agencija u postupku usvojenja, troškove puta, smještaja…
"Sent Meri" klijentima na svom sajtu nudi i fotografije djece koja čekaju na usvojenje za koje nije jasno kako su ih pribavili, ako i sami na svom sajtu navode da podaci koje Ministarstvo za brigu o porodici dijeli sa potencijalnim usvojiteljima o djetetu koje čeka usvojenje ne otkrivaju identitet djeteta. Kada se popuni formular na sajtu kako bi se video katalog djece za usvajanje, dobije se poruka da će vas kontaktirati neko od zaposlenih i obezbijediti vam lozinku za pristup.
Agencija uz objašnjenje da su trenutno obustavljena usvojenja dijece iz Ukrajine, jer mnogo klijenata se javilo sa željom da usvoji ratnu siročad, kako su naveli, nudi potencijalnim roditeljima da razmisle o usvajanju bugarskog djeteta sa sve fotografijom.
Na pitanja RT Balkan da li agencija "Sent Meri" ima dozvoli za rad u Srbiji, koliko je prošle godine usvojeno djece u inostranstvu, kakva je procedura međunarodnog usvojenja ni posle višednevnog čekanja nismo dobili odgovore Ministarstva za brigu o porodici.
O proceduri međunarodnog usvojenja može se pročitati i na sajtu Stejt departmenta u odjeljku koji iznosi uslove usvojenja deteta iz Srbije.
Potencijalni usvojitelj mora da ispuni uslove koji su propisani američkim zakonom, poput onog da mora da ima najmanje 25 godina starosti ako nije u braku, ali i one propisane srpskim, poput onog da djeca sa navršenih 10 godina moraju da se saglase sa usvojenjem.
Kako navodi američki državni organ, iako nije izričito zabranjeno, "Srbija ne ohrabruje LGBT pojedince da usvajaju". Dalje se navodi da se usvojiti može dijete koje nema žive roditelje, ono čiji su roditelji nepoznati ili im je boravište nepoznato, dijete čijim su roditeljima oduzeta roditeljska prava ili su lišeni poslovne sposobnosti, kao i dijete čiji su se roditelji saglasili sa usvojenjem.
Što se tiče dužine trajanja procedure, Stejt department navodi da usvajanje traje 6-8 nedelja: resornom ministarstvu je potrebno 2-3 nedelje nakon podnošenja dokumentacije da odgovori na zahtijev, još toliko otprilike traje uzajamno prilagođavanje, a još nedjelju dana je potrebno da se dobiju konačno svi papiri.
Ističe se i da u Srbiji nema nikakvih naknada u procesu usvojenja, a potencijalnim usvojiteljima savjetuju da prijave sve naplate koje im se učine u suprotnosti sa zakonima, srpskim i američkim.
Prema podacima Ministarstva za brigu o porodici 2022. godine bilo je 15 međunarodnih usvojenja, a sudeći prema podacima Stejt departmenta trećina djece iz Srbije usvojena je te godine u Americi.
Na svom sajtu Stejt department navodi da je od 1999. do 2022. godine u SAD usvojeno 70 djece iz Srbije, gledano po godinama taj broj je uglavnom bio jednocifren, a najviše djece usvojeno je 2010 – dvanaestoro njih.
Što se tiče druge dvije zemlje u kojima radi "Sent Meri", iz Poljske, na primjer, 2022. američki državljani usvojili su troje djece, a godinu dana ranije sedmoro, dok je iz Bugarske 2022. u SAD usvojeno 84 dece, a 2021. godine 108 njih. Iz Srbije je 2021. godine usvojeno dvoje djece, a godinu dana kasnije, kao što je već pomenuto, petoro.
Ovim podacima Stejt departmenta treba dodati još i taj da dok je iz Srbije od 2018. do 2022. godine u SAD usvojeno 21 dijete, iz ostalih bivših jugoslovenskih republika, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, nije usvojeno u ovom periodu nijedno dijete. Izuzetak je Sjeverna Makedonija u kojoj je u ovom četvorogodišnjem periodu usvojeno jedno dijete.
Ako uključimo u priču i članicu "Otvorenog Balkana", Albaniju, podatak je da je iz ove zemlje bilo ukupno 13 usvojenja u SAD u periodu 2018-2022.
Inače, na svom sajtu Stejt department navodi da su međunarodna usvojenja moguća iz Hrvatske i Slovenije, dok je u Severnoj Makedoniji i BiH to moguće samo pod određenim uslovima.