Foto: Novosti.rs

Početkom marta američki odbrambeni zvaničnici izbjegavali su da potvrde da su prvi projektili “stinger” poslati Ukrajini zbog zabrinutosti od eskalacije konflikta dok su ruske trupe išle ka Kijevu, a analitičari brojali dane dok Vladimir Putin ne preuzme kontrolu nad vladom susjedne zemlje.

Ali, tokom posljednja dva mjeseca, kako je Ukrajina pružila otpor invaziji, pomoć je porasla na milijarde dolara vrijedne helikoptere, oklopna vozila, nove dronove i artiljeriju.
 
Prošlonedjeljni izvještaji da je američka obavještajna služba pomogla Ukrajini da potopi ruski ratni brod i ubije ruske generalne na bojnom polju bili su posljednji znaci onog što izgleda kao spor, ali stabilan ulazak Pentagona u dublju umiješanost u evropski rat, prenosi Jahu njuz pisanje američkog specijalizovanog sajta za vijesti o vojnim pitanjima, Military.com
 
Pentagon je sada prešao na objavljivanje detaljnih listi na kojima su hiljade komada oružja, municije i opreme koja se sada isporučuje saveznicima u Kijevu. Takođe je najavio novu misiju Nacionalne garde Floride da obuči Ukrajince da rade sa haubicama i radarskim sistemima u Njemačkoj, stvarajući “rotirajući lanac” kvalifikovanih trupa za borbu protiv ruskih snaga.
 
U međuvremenu je predsjednik SAD Džozef Bajden u razgovoru sa najvišim američkim obavještajnim i odbrambenim zvaničnicima naveo da su nedavni medijski izvještaji o razmjeni obavještajnih podataka sa Ukrajinom kontraproduktivni i da “to mora da stane”.
 
“Promjenljivo angažovanje SAD”

Pentagon nije javno priznao upotrebu američkih obavještajnih informacija u potapanju krstarice “Moskva” ukrajinskim projektilima, niti zapanjujući gubitak desetak ruskih generala u ratu, uprkos izvještajima brojnih medija. Ipak, priznalo se da američka vojska dijeli vitalne obavještajne podatke sa bojnog polja sa Ukrajinom.
 
– Pokušavamo da im pružimo korisne i relevante, pravovremene obavještajne podatke kako bi mogli bolje da se odbrane. Ali na kraju, oni donose odluku o tome šta će da rade sa tim informacijama – izjavio je u petak portparol Pentagona Džon Kirbi.
 
Gubitak glavnog broda ruske Crnomorske flote “Moskva” i generala su međunarodna sramota za Moskvu, ako ne i strateške pobjede Ukrajine.
 
Military navodi da je promjenljivo angažovanje Sjedinjenih Država bar djelimično zasnovano na promjenljivoj prirodi invazije pokrenute 24. februara. Na početku sukoba smatralo se da Ukrajinci imaju male šanse, međutim ruske snage su posustale a SAD i Zapad postali smeliji u pružanju pomoći Kijevu.
 
Oružje za Ukrajinu

Sada se rat prebacio na istočni region Donbasa, ravno područje u kojem će artiljerija imati ključnu ulogu u borbama koje ulaze u treći mjesec. Ukrajinski zahtjevi za veće naoružanje su odobreni. Pentagon je ovlašćen da pošalje oko četiri milijarde dolara vrijednu bezbjednosnu pomoć Kijevu od početka rata, pri čemu je najveći dio došao tokom aprila.
 
Sredinom tog mjeseca je Bajden naredio da se Ukrajini pošalju prvih 18 haubica M777 i 40.000 komada municije. U saopštenju se navode i 1.400 raketa “stinger” i 5.500 “džavelina”, te 22 druge kategorije oružja i borbenih zaliha, uključujući oklopne transportere, helikoptere, radare i dronove.
 
Bajden je 21. aprila ovlastio i slanje dodatnih 72 haubica i 144.000 komada municije, kao i vozila za vuču topova, što je ogromno povećanje prve tranše. Američki predsjednik sada traži od Kongresa da odobri paket pomoći Ukrajini vrijedan 33 milijarde dolara, od čega 16 milijardi za Pentagon.
 
Bijela kuća je u prošli petak objavila još jedan paket “artiljerijske municije, radara i druge opreme”. Nova pomoć, prema Rojtersu, iznosi 100 miliona dolara.
 
Obuka

Sem velikog povećanja u oružju koje ide za Ukrajinu, Pentagon je objavio da će američke trupe početi da obučavaju Ukrajince da rade sa opremom. Nacionalna garda Floride, nedavno povučena iz Ukrajine uoči ruske invazije, nikad nije napustila kontinent i sada je na čelu te misije, kako je saopšteno prošle nedjelje.
 
Ukrajinske snage za rad sa haubicama M777 i radarskim sistemima obučava 160 vojnika garde raspoređenih u borbenom timu 53. pešadijske brigade – poznatom kao “Gator brigada” – u Grafenveru u Njemačkoj i drugim lokacijama u Evropi koje Pentagon nije otkrio. Do sada je garda obučila 150 Ukrajinaca da rade sa haubicama, još 15 je završilo obuku na radarskom sistemu AN/MPQ-64 Sentinel, a 60 na oklopnim transporterima M113, kako je rekao Kirbi u petak.
 
– Još 50 je trenutno na obuci za M113 – dodao je on.
 
Američka vojna umiješanost u ukrajinski rat “apsolutno” se povećala od početka invazije, kako je rekao viši savetnik Centra za strateške i međunarodne studije Mark Kansijan.
 
– Vidim da se dešavaju dvije stvari, a jedna je povećana volja da se razgovara o tome šta radimo. Ako ste administracija koju kritikuju da ne radi dovoljno, postoji sklonost da se kaže više o tome šta radite – istakao je on, dodajući da “nije sporno da vremenom radimo više”.
 
Povećanje troškova i aktivnosti
 
U ranim danima invazije SAD su slale projektile “džavelin” i “stinger” koji su iznosili oko 50 miliona dolara dnevno u troškovima a do prošlog mjeseca je, prema Kansijanu, taj prosjek bio bliži 100 miliona dolara dnevno. Ukrajinci su već bili obučavani za korišćenje tog oružja kao iz nekih iz sovjetske ere koje im je dao Zapad da pomogne u ratnim naporima. Ali dodatak američkog oružja, poput haubica M777 i radarskih sistema “sentinel”, zahtijevaju obuku, što je dalje zahtijevalo stručnost floridske garde.
 
– Sa svakim korakom možete da vidite i povećanje u troškova i u obimu aktivnosti – rekao je Kansijan.
 
Kako je rekao, sljedeći korak u američkom angažmanu vjerovatno će biti dodavanje odbrambenih ugovarača unutar Ukrajine kako bi se održao priliv američkih sistema naoružanja koji pritiče u Ukrajinu i koje se može naći po strani bez pravilnog rukovanja i održavanja. Dok Bajden insistira da američke trupe neće ući u Ukrajinu, administracija bi mogla da nađe rješenje tako što će finansirati ukrajinske ugovore o održavanju sa stranim kompanijama, kako je naveo Kansijan.
 
– Sva oprema koju dajemo Ukrajincima je prosto previše obimna da bi se mogla apsorbovati u kratkom vremenu koje im dajemo. Iskreno, mislim da tražimo previše i da će se desetiti da ćemo, kad to postane očigledno, početi da koristimo ugovarače na neki način – zaključio je.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )