Iako je u kontekstu rata u Ukrajini ova vježba dobila na značaju, ona je planirana prije ruske invazije i nema direktnu vezu s ovim što se dešava u Ukrajini. Međutim, kako kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ništa nije slučajno, pa ni demonstracija moći koju SAD pokazuju u ovom dijelu svijeta.

 

"Dolazak snaga s kontinentanih SAD, njihovo prebacivanje preko okeana i razmeštaj na balkanskim zemljama i dinamika vežbe koja obuhvata učešće oružanih snaga iz našeg regiona i na kraju kulminacija u Rumuniji sa prikazom nasilnog forsiranja vodene prepreke uz vazduhoplovno-artiljerijsku podršku su prikaz moći i demonstracija da je Amerika spremna da zaštiti svoje saveznike na južnom krilu NATO-a. To je osnovna politička poruka i vojna poruka koje su poslane direktno na adresu Moskve", smatra Radić.

 

Što se tiče našeg regiona, Radić ističe da su organizatori vježbe odlučili da isključe BiH, koja je učestvovala u prošlom ciklusu prije dvije godine, i samoproglašeno Kosovo, koje je prvi put ove godine trebalo da sa svojim oružanim snagama ima punopravno učešće. Kako kaže Radić, BiH je izostavljena zbog protivljenja iz Republike Srpske, a samoproglašeno Kosovo zbog krize na njegovom sjeveru.

 

"Ali to je margina margine i u kontekstu cele vežbe to je nešto što nije bilo neprimećeno. Glavni tok je ostvaren, a to je ono što su Amerikanci zamislili - da pokažu da mogu brzo da dođu na prostor južne Evrope i prikažu svoju moć", rekao je Radić.

 

Što se tiče Srbije, on ističe da, iako ta zemlja nije učestvovala u vježbi, vojni helikopteri su slijetili na Surčin radi popune gorivom. Međutim, kako on ističe, položaj Srbije u odnosu na NATO je specifičan i u posljednje vrijeme sve dinamičniji.

 

"Srbija kao vojno neutralna zemlja nije učestvovala u ovoj vežbi, ali se u načinu provođenja vežbe Srbija tretira kao bezbedna pozadina za NATO. To je zapravo definicija pozicije Srbije u ovom trenutku i time u najmanju ruku participira u NATO aktivnostima, mada već sada ima mnogo nagoveštaja o zaokretu i da se Srbija više okreće ka Zapadu", rekao je on.

 

Đuro Kozar, novinar u penziji i vojni analitičar, takođe ističe da je ova vježba demonstracija vojne sile NATO-a i poruka da neće dozvoliti destabilizaciju situacije u ovom dijelu Evrope.

 

"Cilj je da se pokaže snaga NATO-a i poruka svima koji misle da se silom i agresijom mogu rješavati sporna pitanja. Ovo je prije svega opomena Rusiji", smatra on. Što se tiče BiH, Kozar ne smatra da će neučestvovanje u ovoj vježbi negativno uticati na odnose zemlje s NATO alijansom.

 

On ističe da će u narednom periodu biti nekoliko vježbi u BiH u kojima će Oružane snage BiH demonstrirati svoje sposobnosti i provjeru borbene spremnosti. Na primjer, kako ističe, planirana je vježba na Manjači, na kojoj će učestvovati bataljon lake pješadije, koji je nedavno dobio najviše ocjene NATO-a.

 

Rekao je da su SAD, NATO i drugi partneri spremni da pomognu modernizaciju Oružanih snaga BiH. Što se tiče nastavka saradnje s NATO-om, on podsjeća da je BiH 2006. godine potpisala Partnerstvo za mir, i time preuzela obaveze koje mora ispunjavati.

 

"Zato ne mislim da će ovo neučestvovanje na vježbi imati dugoročne posljedice za BiH. Obaveze koje je BiH preuzela su međunarodne i one se moraju ispoštovati", naglasio je.

 

Podsjećanja radi, pripreme za ovu vježbu trajale su nekoliko godina, a praktično do posljednjeg trenutka se očekivalo da će BiH ipak učestvovati. Kako ne bi bila potpuno izostavljena, nedavno su nad BiH preletjela dva američka bombardera i obavili mini-vježbu navođenja ovih bombardera preko teritorije Sarajeva, Tuzle i Banjaluke, čime je na simboličan način BiH uključena u šire vojne odnose sa SAD i drugim saveznicima.