Svijet
08.11.2022.
09:43
Amerikanci danas biraju članove Kongresa
Izvor: Agencije
0
Foto: Vidiportal.ba
Amerikanci danas biraju nove članove Kongresa, odnosno cijeli Predstavnički dom i trećinu Senata, na međuizborima koji se tako nazivaju jer se održavaju na polovini predsjedničkog mandata Džozefa Bajdena.
Ovi međuizbori biće, zbog toga i svojevrni referendum o aktuelnoj administraciji predsjednika, koja se suočava sa brojnim izazovima u vrijeme velike polarizacije američkog društva, javlja Bi-Bi-Si.
Ankete ukazuju da su republikanci u prednosti kada je riječ o Predstavničkom domu, donjem domu Kongresa, dok će izbor članova Senata biti neizvjesniji, navodi britanski javni servis.
Odluku o tome ko će kontrolisati Senat u naredne četiri godine vjerovatno će donijeti birači u Pensilvaniji, Džordžiji i Nevadi.
Izbor 435 članova Predstavničkog doma i 35 senatora najvišeg američkog zakonodavnog tijela održava se u atmosferi netrpeljivosti i procjena u javnosti da bi partija aktuelnog predsjednika mogla da izgubi kontrolu nad oba doma Kongresa.
Ima izgleda da na kongresnim izborima republikanci ponovo osvoje većinu u Predstavničkom domu Kongresa, jer igraju na kartu ekonomije - što je tema koja trenutno najviše frustrira birače, prenosi Tanjug.
Demokrate, su sa druge strane, svoju kampanju bazirali na pitanjima kao što je abortus, što je dospjelo u centar pažnje nakon što je Vrhovni sud ljetos ukinuo univerzalnu zaštitu prava na prekid trudnoće.
Kada je riječ o Senatu, gde demokrate i republikanci imaju po 50 mesta, situacija nije toliko jasna.
Republikanci žele da preuzmu i Senat, ali su trke sa demokratama, u pojedinim državama u kojima senatori idu na reizbor, veoma tijesne.
Demokrate, koje vodi Nensi Pelosi, imaju većinu od 2018. godine, kada su pobijedili na kongresnim izborima za vrijeme mandata Donalda Trampa.
Republikancima je potrebno samo pet mjesta da bi preuzeli većinu od demokrata, a izbori se dešavaju u nekoliko desetina distrikta u različitim državama.
Ako republikanci preuzmu donji dom, imenovaće i novog predsjedavajućeg koji će na dužnost stupiti 3. januara 2023.
Oni će odlučivati o odborima i o kojim će se zakonskim prijedlozima raspravljati.
Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Mekarti već je predstavio program "Posvijećenost Americi", sa zakonskim prijedlozima iz oblasti ekonomije i bezbjednosti granica koje će Republikanska stranka predložiti ako preuzme većinu.
Povratak republikanske većine bila bi i pobjeda za Donalda Trampa, kojeg su demokrate u Predstavničkom domu označile odgovornim za nasilje na Kapitolu 6. januara 2021.
Politički prioriteti demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promjena i pooštravanja propisa o nošenju oružja, bili bi skrajnuti, a agenda predsjednika Bajdena bila bi praktično mrtva u preostale dvije godine njegovog mandata.
Međutim, budući da ništa ne može da stupi na snagu bez potpisa predsjednika, očekuje se da će ubuduće prijedlozi zakona o javnom dugu, finansiranju vlade, vojnim pitanjima i ostalim, biti predmet pregovora republikanaca, demorkata i Bijele kuće.
Senat bi mogao da ode na obe strane posle kongresnih izbora, ali djeluje da demokrate i dalje imaju šanse da održe tanku većinu, odnosno ostanu na 50 mesta.
Ako ne bude tako, republikanski Senat bi mogao da usvaja zakone koje bi prihvatio i republikanski Predstavnički dom, što bi pojačalo pritisak na Bajdena.
Repubublikanski Senat bi, takođe, otežao Bajdenu time što bi blokirao ili odlagao potvrđivanje predsjednikovih kandidata za sudije ili pripadnike izvršne vlasti, dodaje VOA.
Ako demokrate uspiju da zadrže Senat i Predstavnički dom, očekuje se da bi republikanci mogli da nastave sa pokušajima da pridobiju umjerene demokrate u Senatu za svoje zakonske prijedloge.
Demokratski Kongres bi mogao i da ponovo pokrene pregovore o važnim tačkama Bajdenove agende koje nikada nisu usvojene, kao što je paket socijalnih i ekonomskih mjera oko kojeg demokrate međusobno nisu mogle da se dogovore.
Više od 42 miliona Amerikanaca je već glasalo, bilo lično ili slanjem listića, prema podacima Ju-Es elekšens prodžekta (US Elections Project), koji prati prijevremeno glasanje, javlja Rojters.
Pošto neke države dozvoljavaju slanje glasačkih listića i na dan izbora, stručnjaci navode da će možda proći dani ili nedelje prije nego što ishod bude jasan.
Na međuizborima, Amerikanci će danas birati i guvernere u 36 saveznih država i tri teritorije.