Ovo su za portal CAPITAL ispričali stručnjaci u ovoj oblasti koji su radili na procjeni spremnosti i potencijalnih gubitaka u procesu uspostavljanja naplate takse za dekarbonizaciju.

 

Kažu da BiH, čija se privreda najviše oslanja na prljave energente i fosilna goriva, ima dvije opcije za plaćanje takse: da uspostavi ETS sistem, koji je povoljniji za nas, ili da se ovaj namet plaća na granici, prilikom izvoza robe u EU kroz sistem CBAM, što može drastično promijeniti cijene proizvoda.

 

Razlika između ova dva sistema ogleda se u tome da se kroz ETS naplata poreza za emisiju štetnih supstanci obavlja u BiH, zahvaljujući kojoj bi više od polovine sredstava ostajalo u BiH, uz obavezu da se potom investiraju u obnovljive izvore energije i osavremenjivanje privrede.

 

Ovaj porez plaćaće se prilikom izvoza čelika i željeza, aluminijuma, električne energije, vodonika, cementa i fertilizatora.

 

Već sada kasnimo

Prema riječima Hamdije Mujezina, eksperta za energijsku efikasnost, obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine u kompaniji “NLogic”, BiH je trebalo do sada već da pokrene ETS i da počne usklađivanje regulative, da bi na vrijeme imala operativan sistem trgovanja emisijama usklađen sa onim u EU.

 

“Do sada je trebalo da se usvoje direktive poput Uredbe o praćenju i izvještavanju emisija stakleničkih gasova i drugih ETS direktiva, te ažuriraju zakoni u energetskom sektoru. Međutim, nemamo značajnijeg pomaka u tom smislu. Energetska zajednica je uradila Mapu puta za dekarbonizaciju, a mi smo imali obavezu da uredbe usvojimo do kraja 2022. godine, što se nije dogodilo. Za ETS direktivu nemamo ni zvaničan stav da se ide u tom pravcu da će se ovaj sistem integrisati“, objašnjava Mujezin.

 

EU je uspostavila CBAM sa namjerom da natjera privrednike iz zemalja van svoje zajednice da smanje emisiju ugljen dioksida i uspostave konkurentnost proizvoda. Ključna je bila i ostala niža cijena fosilnih goriva, posebno uglja koji se koristi za proizvodnju električne energije, koji je i dalje jeftiniji u odnosu na obnovljive izvore energije, pogotovo u BiH, koja najviše izvozi u EU. Ovo je bio i način, kaže Mujezin, da se poveća povrat za investicije u energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

 

CBAM je zamišljen tako da sve što se prikupi u EU od ove takse, tamo i ostane. Nema obaveze da se reinvestira u zemlju odakle je roba stigla. U ETS-u, sav novac se prikuplja kod nas, a polovima ili čak 60 odsto vraća se nazad i ulaže u dekarbonizaciju. Sve takse se obračunavaju po toni proizvoda ili po kilovat času uvezene struje.

 

“Ako krenemo u uspostavljanje ETS, ključno je što možemo tražiti izuzeća od plaćanja taksi na električnu energiju do 2030. godine, ako ne i duže, što se dopušta državama koje imaju BDP ispod 60 odsto prosjeka EU. BiH najveću količinu električne energije koju proizvodi potroši za svoje potrebe u privredi i domaćinstvima, a manje od toga izvozi, što bi značilo njeno značajno poskupljenje i ekonomski udar. Taj udar naša privreda ne bi mogla da podnese. Naš kilovat čas bi mogao toliko da poskupi da bi na inostranom tržištu izgubio konkurentnost zbog CBAM-a“, objašnjava Mujezin.

 

Privrednci žele spriječiti odliv novca

Procjene govore da bi iznos takse po toni CO2 do 2030. godine mogao da naraste do 290 maraka, za razliku od 170 maraka koliko je sada. BiH ima prostor od nepune dvije godine za izvještavanje i skupljanje podataka o tome kolike su to količine, ali je pitanje da li će se ispoštovati rokovi, s obzirom na to da smo za više od godinu dana probili rok za regulativu.

 

Sistemi CBAM i ETS su jasna poruka Evropske unije da porez na CO2 emisije mora plaćati u svojoj zemlji ili će to uraditi na granici. Zemlje zapadnog Balkana dobile su direktive i trebalo bi da uvedu mehanizme obračuna, trgovine i poreza na emisije karbon dioksida do kraja 2026. godine.

 

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da su privrednici zauzeli zajednički stav  i da žele spriječiti odliv novca od poreza, te da žele da on ostane u BiH i usmjeri se na razvojne projekte dekarbonizacije privrede i prelaska na obnovljive izvore energije.

 

“Zajednički stav svih privrednika iz BiH je da vlasti moraju uložiti znatno veće napore da ovaj mehanizam ne bi bio prepreka poslovanju s EU koja nam je strateški partner i u koju izvozimo više od 70 odsto naših proizvoda. Primjena CBAM na proizvode iz BiH bi ih učinila nekonkurentnim, a to bi dugoročno moglo imati posljedice za privredu BiH. To znači da će kupac/uvoznik morati plaćati karbonski porez prilikom uvoza naših proizvoda na tržište EU“, objašnjavaju u STK BiH.

 

To znači da BiH više neće biti cjenovno konkurentna i da će se kupci okrenuti dobavljačima s boljom ponudom. Čest je slučaj da kupci iz EU, kažu, u posljednjih par godina pitaju bh. dobavljače za njihove strategije dekarbonizacije da bi prognozirali izvjesnost nastavka saradnje.

 

“Zato je važno omogućiti našim firmama nesmetano korištenje energije iz vlastitih obnovljivih izvora energije. Zvanična primjena ove uredbe počela je 1. oktobra 2023. i trenutno traje prelazna faza u kojoj je uvoznik/trgovac, odnosno deklarant iz Evropske unije obavezan podnositi izvještaje Evropskoj komisiji. Posljedično, kupci iz EU će od svojih dobavljača, u ovom slučaju bh. kompanija tražiti informacije i izvještaje o njihovim CO2 emisijama. Sve će se to nastaviti i nakon 1. januara 2026. kada počinje i naplata prekogranične takse na karbon“, rekli su u STK BiH i pozvali nadležne da se više angažuju na ispunjavanju uslova.

 

Prvi izvještaj krajem januara 2024. godine

Izvještaj koji će 31. januara biti poslat Evropskoj uniji iz BiH je u fazi pripreme i odnosi se na šest sektora privrede: proizvodnja čelika i željeza, aluminijuma, električne energije, vodonika, cementa i fertilizatora. Kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze svoje proizvode na tržište EU imaju obavezu mjerenja, izračunavanja i izvještavanja o ugrađenim emisijama GHG (plinova staklene bašte) u svoje proizvode. U narednim fazama, ovo izvještavanje će obuhvatiti cijelu privredu.

 

Tokom prelaznog perioda, uvoznici robe po novim pravilima moraće samo da prijave emisije gasova staklene bašte (GHG) ugrađene u njihov uvoz (direktne i indirektne emisije), bez ikakvih finansijskih plaćanja ili prilagođavanja. Indirektne emisije  će nakon tog perioda biti uključene u obim za neke sektore (cement i  đubriva), na osnovu definisane metodologije navedene u Uredbi o sprovođenju objavljenoj 17. avgusta 2023. godine i pratećim smjernicama.

 

Drugi sistem, CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), dočekaće nas na granici sa EU i tamo ćemo plaćati taksu na sve ono što nam nije naplaćeno u BiH, a ta sredstva EU nema obavezu da investira u državu odakle je stigla roba u čijoj je proizvodnji trošena prljava energija.