Ukratko, kada se podvuče crta, tako stručnjaci ocjenjuju refleksije onog što se dešava u državi koja je evropski ekonomski div, a koju već duže vrijeme potresaju promjene koje se nikome ne sviđaju, jer bi, recimo, čak i "Volkswagen" mogao staviti ključ u bravu svoje tri fabrike. Sve to i te kako treba da zabrine i kompanije koje posluju u BiH, a razloga je više.

"Ovo nije tek početak, nego je Njemačka odavno u krizi, samo se njena dubina i intenzitet mijenjaju i nisu svi sektori sve vrijeme jednako pogođeni. Nažalost, većina naših izvoznika je ovisna o tržištu EU, a mnogi upravo o tržištu Njemačke. Neki su i povezani ili u vlasništvu njemačkih kompanija, tako da kratkoročno imaju samo dvije opcije - pasivno čekanje da se tražnja za njihovom robom oporavi ili pokušati povećati konkurentnost nižim cijenama ili boljom promocijom kako bi baš oni ostali među onim smanjenim narudžbama njemačkih kupaca kao najkonkurentniji", kaže za "Nezavisne novine" ekonomski analitičar Igor Gavran.

Naravno, dodaje on, ni jedno ni drugo nije lako izvodljivo na "smanjenom" tržištu. Dugoročno bi naši izvoznici, naglašava Gavran, trebali uraditi ono što su davno trebali - pronaći alternativna tržišta i smanjiti zavisnost od Njemačke, bilo pronalaženjem kupaca u drugim državama, bilo razvojem novih proizvoda koje mogu plasirati izvan postojećeg kruga kupaca. To se, dodaje Gavran, ne može uraditi preko noći i takođe zahtijeva vrijeme i ulaganja uz neizvjestan uspjeh.

"Tu su još i posljedični efekti na smanjenje doznaka iz inostranstva jer i mnogi naši građani u Njemačkoj mogu ostati bez posla ili s manjim primanjima. A pozitivan efekat može biti povratak dijela građana izvana u BiH gdje onda mogu eventualno iskoristiti ušteđevinu za pokretanje biznisa ili barem svoje vještine i znanja uposliti kod domaćih poslodavaca", napominje Gavran.

Novinarka Bloomberg Adrije Svjetlana Šurlan kaže da vrijednost izvoza robe iz BiH u Njemačku u ovoj godini, za devet mjeseci, bilježi pad od oko 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

"Međutim, u septembru je u odnosu na avgust izvoz porastao za oko 22 odsto. To što nema velikih padova u ukupnom obimu izvoza u ovoj godini najviše su zaslužni ranije sklopljeni ugovori koji se realizuju. S obzirom na promjene koje se dešavaju u Njemačkoj, zatvaranje fabrika, pad fabričkih narudžbi i najavljenog smanjenja plata i zaposlenosti, može se očekivati da određeni ugovori s partnerima iz BiH ne budu produženi na iduću godinu, što će se svakako odraziti na izvoz", istakla je Šurlanova.

Dodaje da je povjerenje investitora u njemačku ekonomiju palo na najniži nivo u skoro godinu dana, a da je perspektiva za najveću ekonomiju Evrope postala sumornija nakon što je proizvodnja iznenada opala u drugom kvartalu.

Kao pozitivan efekat dešavanja u Njemačkoj na domaću privredu navodi se, dodaje ona, i mogući povratak radnika, što predviđa i Svjetska banka, nazivajući to "prilivom mozgova".

"Ne očekujem značajniji povratak radnika, bar ne u mjeri da zadovolji potrebu domaće privrede za radnom snagom. Moguće je da prije dođe do osjetnog pada doznaka iz Njemačke, odnosno iznosa koji radnici šalju porodici i rodbini u BiH", kaže Šurlanova.

Dejan Tovilović, novinar poslovnog portala Capital, smatra da sve izvozno orijentisane kompanije i te kako treba da budu zabrinute zbog svega što se dešava u Njemačkoj, pogotovo one koja nemaju rezervnu opciju i koje su previše izložene tom tržištu.

"Riječ je o jednom od najvećih spoljnotrgovinskih partnera BiH i jednom od rijetkih sa kojim je u razmjeni pozitivan bilans.  Što je najgore, trenutno su najveći potresi u automobilskoj industriji, za koju već godinama unazad rade naša mala i srednja preduzeća. Uglavnom su to usluge i proizvodnja manjih dijelova i komponenti. Ta proizvodnja koja je bila izmještena iz Njemačke će, usljed nedostatka narudžbi, opasti i vratiti se tamo. Oni će u cilju zaštite svoje privrede prvo otkazati vanjske saradnike, odnosno nas", prognozira Tovilović u izjavi za "Nezavisne novine".

Banjalučanin na privremenom radu u Njemačkoj tvrdi da je u toj zemlji iz dana u dan sve teža situacija. Kriza, dodaje on, nije zaživjela u punom kapacitetu, ali se osjeća.

"Najviše se osjeća na radnim mjestima. Naime, svakodnevno se daju otkazi i najveći je krivac vještačka inteligencija. Vlasnici firmi otpuštaju radnike i inženjere iz svih branši i samo im kažu: 'Da biste vi to uradili, treba mjesec dana, a vještačka inteligencija mi to uradi za sedam dana'", priča ovaj Banjalučanin.

Posvjedočio je i onom što je iskusio na vlastitoj koži.

"Na primjer, u mojoj firmi kada uradimo neki posao inženjeri su bili zaduženi da provjere i da urade probni test. Sada ih polako mijenja vještačka inteligencija. Takođe, dobar primjer je i njemačka auto-industrija, tačnije 'Volkswagen', koji je najavio masovne otkaze. Kinezi ih polako istiskuju sa tog tržišta i najviše 'zaslužna' za to je vještačka inteligencija. Jer, dok se Kina razvija iz minute u minutu, Njemačka vodi brigu o okolini, o standardima, o ovom ili onom propisu, a Kinezi ne mare za to, nego samo gledaju profit. Takođe, već kruže i priče da će 'Volkswagen'  proizvodnju seliti u Kinu jer tamo da se proizvode, na primjer golf, daleko je jeftinije nego da se to radi u Njemačkoj", naglašava ovaj Banjalučanin.