Foto: EU
Iako je BiH propustila sve rokove i oglušila se na sve apele EU da pošalje u Brisel program reformi kako bi dobila prvu tranšu sredstava od ukupno milijardu evra za zapadni Balkan, čini se da Brisel i dalje ne odustaje da i BiH bude uključena u ovaj program.
Podsjećanja radi, sve zemlje regiona su već odavno poslale svoje reformske planove, koji su odobreni od strane EU, a isplata je već pripremljena i čini se da bi mogla biti dostupna već od juna.
Ako BiH ni do tada ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Evropske komisije, dio sredstava iz tranše za BiH će se najvjerovatnije preraspodijeliti ostalim zemljama.
Kako se čini, EU se nalazi u velikoj dilemi, jer, s jedne strane, ne može da toleriše ono što smatra ugrožavanjem BiH u vezi s potezima vlasti Republike Srpske, a sa druge strane, ne želi da jedna od zemalja u regionu bude isključena iz ovog programa kojim EU želi da pokaže da je sposobna sprovoditi politiku proširenja i integracija regiona.
Kako se čini, EU je spremna da suspenduje neke od planiranih projekata koji bi trebalo da se sprovode u RS, dok su neke zemlje članice spremne da uvedu lične sankcije za pojedine visoke funkcionere RS, ali i dalje smatra da je moguće da se do juna dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.
Kako saznajemo, tokom posljednje posjete Gerta Jana Kopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, koalicija na državnom nivou postigla je dogovor o konačnom tekstu reformi, a EU je očekivala da će taj usaglašeni tekst biti usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH, kako bi bio spreman za samit koji je trebalo da bude održan u Skoplju, koji je u međuvremenu otkazan.
Cijeli dogovor propao je, a HDZ je, kako saznajemo, ponovo optužio kantone u FBH pod kontrolom SDA da su uložili veto, dok iz "trojke" smatraju da je HDZ ponovo "povukao ručnu" u zadnjem trenutku, a da nikog nisu informisali da planiraju oboriti ovaj dokument.
Cijela situacija komplikovana je i fluidna, jer SNSD i njihovi partneri ne žele da participiraju u radu državnih institucija dok se, kako smatraju, Ustav BiH ne uskladi sa Dejtonskim sporazumom, dok HDZ podržava bh. institucije, ali je istovremeno najveći SNSD-ov saveznik, dok je protiv stranaka "trojke", koje podržavaju bh. institucije, ali ne podržavaju koaliciju SNSD-HDZ, iako su svi zajedno u vlasti.
"Trojka" želi da na mjesto Nenada Nešića, bivšeg ministra bezbjednosti, dođe predstavnik opozicije iz RS Nebojša Vukanović, dok je SNSD podržao Nešićevu smjenu, ali je na ovo mjesto želio dovesti Gorana Selaka, šefa SPS-a, i izričito se protivi imenovanju Vukanovića.
EU bi najradije da SNSD povuče zakone koje smatra antiustavnim i da se održi postojeća koalicija, ali je istovremeno spremna na eventualni scenario po kojem bi vlasti RS pokušale ostvariti svoje namjere potpunog izbacivanja djelovanja bh. pravosuđa iz tog entiteta, međutim brine ih da bi se situacija mogla zakomplikovati do mjere da bi bila potrebna intervencija EUFOR-a, što bi, kako smatraju, moglo u potpunosti blokirati evropski put, jer bi pojedine zemlje članice Evropskog savjeta, vrhovnog tijela EU, smatrale da je vojna intervencija znak da su evropske reforme u BiH propale.
Ukoliko bi SNSD u vladajućoj koaliciji zamijenila opozicija iz RS, reforme bi možda mogle krenuti, ali bi se u tom slučaju blokade mogle desiti u Domu naroda BiH, jer u Srpskom klubu SNSD ima većinu, bez koje nema kvoruma za donošenje odluka.