Ovaj izvještaj je, inače, upalio alarm u Njemačkoj, jer su brojni mediji, uključujući i tamošnje javne emitere, objavili podatke Centra, koji pokazuju da je ta zemlja po napretku u digitalizaciji u zadnje tri godine na predzadnjem mjestu u Evropu, iza koje je jedino Albanija. Iako se ni BiH ne može pohvaliti velikim napretkom u protekle tri godine, jer podaci Centra pokazuju da smo nazadovali 79 poena, ipak ohrabruje da smo bolji od Njemačke, Švedske ili Velike Britanije.

 

Ova činjenica je posebno ironična imajući u vidu da su ove tri zemlje među državama koje su najviše pomogle BiH da napreduje u sistemu digitalizacije, bilo kroz sredstva EU, bilo kroz bilateralnu pomoć i projekte, posebno u oblasti digitalizacije javne administracije i malih i srednjih preduzeća.

 

Filip Majsner, jedan od autora studije, za "Nezavisne novine" je rekao da treba imati u vidu da izvještaj ne govori o apsolutnom nivou razvijenosti, već o relativnom napretku u posljednje tri godine.

 

"Naša studija pokazuje napredak u poređenju s drugim zemljama u istom regionu ili u nekoj od grupa zemalja, i tako ga treba čitati", rekao je Majsner.

 

U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH su za "Nezavisne novine" rekli da BiH ima oblasti u kojima napreduje, ali i onih u kojima ne napreduje, kao na primjer kada je u pitanju digitalizacija TV signala.

 

"Činjenica je da je prije šest godina istekao rok do kojeg je i BiH morala da pređe na digitalni signal. Agencija je blagovremeno raspisala javne pozive za dodjelu resursa multipleksa u tzv. digitalnim regijama BiH. Tek 2014-2015. godine urađena je prva faza digitalizacije, tako da su digitalnim signalom pokrivena samo tri centra - Sarajevo, Banjaluka i Mostar, kao i jedan broj informativno-tehničkih centara i dopisništava javnih servisa. S obzirom na to da druga i treća faza digitalizacije nisu okončane, Agencija očekuje nastavak sprovođenja druge i treće faze digitalizacije za MUX A i B, odnosno za javne RTV servise", rekli su oni za "Nezavisne novine".

 

Dio u kojem stojimo relativno dobro odnosi se na fiksni i mobilni internet. Izvještaji koje nam je poslao RAK pokazuju, na primjer, da je penetracija mobilne telefonije u BiH više od sto odsto, što znači da u prosjeku svaki stanovnik ima barem jedan telefon. Podaci su još bolji ako se ima u vidu da BiH ima čak 6,8 miliona instalisanih kapaciteta licenciranih mobilnih operatera, što je gotovo dva priključka po stanovniku. Što se tiče pretplatnika, BiH je u 2020. imala nešto više od milion postpejd i oko 2,5 miliona mobilnih pripejd pretplatnika.

 

M:tel prednjači u pokrivenosti

Kada je riječ o pokrivenosti teritorije BiH, prema podacima RAK-a najviše se može pohvaliti "M:tel", koji je na kraju prošle godine imao pokrivenost putnih pravaca s 90,5 odsto, odnosno za 10 odsto više nego godinu dana ranije, a pokrivenost stanovništva UMTS mrežom je iznosila 96,8 odsto, što je porast od osam odsto u odnosu na prethodnu godinu. UMTS signal predstavlja mobilnu tehnologiju treće generacije, odnosno 3G, a svi telekom operateri započeli su, doduše s određenim kašnjenjem, i implementaciju 4G, odnosno LTE tehnologije.

 

Sudeći prema podacima RAK-a, početkom godine u pokrivenosti stanovništva LTE tehnologijom opet je prednjačio "M:tel", s oko 81 odsto, dok je godinu ranije taj broj iznosio 43,5 odsto. Kada je u pitanju korištenje interneta, BiH se opet može pohvaliti činjenicom da je broj korisnika interneta otprilike jednak broju stanovnika.

 

Njemačka u zaostatku sa širokopojasnim internetom

Iako je i u Njemačkoj pokrivenost internet signalom veća od 90 odsto, u poređenju s Njemačkom BiH je u prednosti jer veći udio stanovništva uživa kvalitetniji signal i korištenje širokopojasnog interneta, u čemu je Njemačka u ozbiljnom zaostatku.

 

Cijeli svijet obišla je priča njemačkog fotografa Klausa Petera Kapesta iz Zauerlanda, koji je pred televizijskim kamerama demonstrirao da je u njegovom gradu fotografije na printanje lakše poslati na konju nego putem interneta.

 

Sudeći prema izvještajima njemačkih medija, njemačke firme su u zaostatku u digitalizaciji, javne službe se češće oslanjaju na papire nego na digitalnu tehnologiju, a brojne oblasti online ekonomije su takođe u zaostatku.

 

Problemi nisu samo u sporosti administracije nego i, kako izvještavaju njemački mediji, u mentalitetu spore promjene, ali i u strahu od gubitka privatnosti ako se više ličnih podataka postavi online.

 

Inače, prema podacima Centra za digitalnu konkurentnost, na čiju studiju smo se pozvali, svjetski šampioni u digitalizaciji su Kina, Kanada i Vijetnam, a u Evropi Litvanija, Mađarska i Španija. Sve ove zemlje su u posljednje tri godine, prema podacima Centra, ostvarile napredak u svim oblastima digitalizacije.