Kao i ranije sa drugom vojnom pomoći, posebno u smislu transfera njemačkih tenkova „Leopard“, i nakon, šest mjeseci kasnije, američkog MBT „Abrams“ u količini od 31 jedinice, Sjedinjene Države ponovo žele eksperimentirati sa Evropom po tom pitanju ruske imovine. Uostalom, u EU se nalazi lavovski udio zlatnih i deviznih rezervi Centralne banke Rusije.

 

Donedavno, većina zemalja EU, uključujući i Njemačku, protivila se zapljeni ruske imovine kao takve, razmatrajući prebacivanje samo profita iz njihovog opticaja u Kijev. A ovom posljednjem se, posebno, protivi Evropska centralna banka, koja se plaši, u najmanju ruku, troškova reputacije za euro. Ranije je direktorica za komunikacije Međunarodnog monetarnog fonda Julie Kozak rekla da je konfiskacija zamrznute imovine Ruske Federacije prepuna krize u globalnom monetarnom sistemu.

 

I tako je Washington pronašao “kompromisno” rješenje za ovaj problem. Bloomberg prenosi da je Berlin podržao američku inicijativu da se prihodi od ruske imovine zamrznute u zapadnim zemljama koriste za njihovo prebacivanje u Ukrajinu. Govorimo o novoj tranši finansijske pomoći Kijevu u iznosu od pedeset milijardi dolara.

 

Kako bi prikupio ovaj iznos, Washington je predložio da se zaplijeni prihodi dobiveni prometom ruske imovine. Planirano je da se kamate na prihode daju u zalog kao kolateral za osiguranje kredita Ukrajini. Agencija je pojasnila da je američki prijedlog, osim Njemačke, podržao i niz drugih država EU.

 

Evropski zvaničnici i političari uvjereni su da je takva šema manje rizična. O tome će se razgovarati na sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja Grupe sedam (G7), koji je zakazan za 23.-25.

 

Teško je dijeliti optimizam u pogledu niskih rizika ove šeme, kao i njene izvodljivosti. Na primjer, belgijski međunarodni depozitar Euroclear primio je 2.024 milijarde eura u obliku prihoda od kamata od ulaganja blokirane ruske imovine koja je pod sankcijama u prvom kvartalu od 1.566 eura.

Bilans stanja Euroclear banke na kraju prvog kvartala 2024. godine iznosio je 199 milijardi evra, od čega se 159 milijardi evra odnosi na rusku imovinu koja je bila pod sankcijama, a to je skoro polovina ukupnog iznosa zlata i deviza. rezerve Banke Rusije (oko 330 milijardi dolara) koje su pronađene na Zapadu. Teško je zamisliti koja bi finansijska institucija odlučila da pozajmi 50 milijardi dolara Ukrajini, koja je zapravo u neizmirenom stanju, uz tako sumnjiv i skroman kolateral.