Svijet
07.03.2023.
11:45
Bolton: Putin je učinio uslugu SAD kada je obustavio učešće Rusije u Novom START-u
Izvor: rt.rs
0
Foto: Telegram
Ako to podstakne SAD da priznaju da je bipolarni svijet američko-ruskih sporazuma o nuklearnom oružju stvar prošlosti i da se na Kinu mora računati kao na treću veliku nuklearnu silu, onda je Putin učino uslugu Americi, tvrdi bivši savjetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton.
Nedavna odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da suspenduje učešće Rusije u Sporazumu o strateškom ofanzivnom naoružanju (Novi START) mogla bi da bude "blagoslov", tvrdi bivši savjetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton.
Ako to podstakne SAD da priznaju da je bipolarni svijet američko-ruskih sporazuma o nuklearnom oružju stvar prošlosti i da se na Kinu sada mora računati kao na treću veliku nuklearnu silu, onda je Putin učino uslugu Americi, ističe Bolton u autorskom tekstu za "Vašington post".
On dodaje da je Putinova namjera bila da zastraši SAD i njihove saveznike koji pomažu Ukrajini.
"Putin je opet igrao na nuklearnu kartu", tvrdi Bolton, navodeći da su ranije "prijetnje" ruskog predsjednika uznemirile lidere NATO-a i da su oni zbog toga oklijevali da isporuče oružje Kijevu.
Autor podsjeća da su pojedinci na Zapadu žalili zbog "smrti posljednjeg velikog sporazuma o strateškom oružju" ali upozorava da, imajući u vidu rastuću snagu rusko-kineskog saveza i širenje kineskih programa nuklearnog oružja i balističkih raketa, sporazumi o oružju između SAD i Rusije u stilu hladnog rata nisu samo nepoželjni, već i opasni.
On tvrdi da je Novi START bio loš i u vrijeme kada je napisan, a nije poboljšan tokom godina.
"Baveći se samo strateškim, a ne taktičkim nuklearnim oružjem, sporazum je efektivno ratifikovao ogromnu rusku prednost. Nove tehnologije — kao što su hipersonične rakete — učinile su ga zastarelim. Predsjednik Bajden je 2021. pogriješio produživši Novi START na pet godina", ističe Bolton.
Tripolarni nuklearni svijet
Te mane, ipak, blijede pred složenošću tripolarnog nuklearnog svijeta u nastajanju, smatra autor. Navodi da Kina jasno razumije novu realnost i "nema sumnje da je zato odbila da se pridruži bilo kakvim pregovorima o novom sporazumu koji bi zamijenio Novi START".
Kineski predsjednik Si Đinping vjerovatno ima za cilj da poveća nuklearni arsenal, tvrdi Bolton i podsjeća na izvještavanje "Vašington posta" o satelitskim snimcima izgradnje više od 100 silosa za interkontinentalne balističke rakete u Kini.
Podsjeća i na riječi komandanta američkih nuklearnih snaga koji je rekao u Kongresu 2021. da je u toku "zapanjujuća ekspanzija" kineskog programa nuklearnog oružja.
SAD i Rusija imaju mnogo veće nuklearne zalihe od Kine, ali, kaže autor, važna je težnja Pekinga da rasporedi oružje.
Novi START je, teoretski, ograničavao SAD i Rusiju na 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava, a Pentagon je prošle godine predvidio da će Kina imati 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030. i 1.500 do 2035. godine, pa "nije ni čudo što se intenzivno radi na izgradnji silosa", zaključuje Bolton.
Koliki je nuklearni arsenal potreban Americi?
Prethodni, u osnovi bipolarni nuklearni svijet bio je daleko jednostavniji, strateški i operativno. Osnove američke nuklearne doktrine i strategije odvraćanja pretpostavljale su jednog glavnog nuklearnog protivnika.
"Nažalost, ono što smo znali tokom Hladnog rata danas je potpuno nedovoljno", ocjenjuje Bolton i dodaje da su SAD danas suočene sa dva velika nuklearna protivnika i da moraju da razmotre više novih scenarija.
On razmatra dvije mogućnosti.
"Mogli bismo da se nuklearno sukobimo sa Rusijom, nakon čega bi, pod pretpostavkom da smo izašli kao 'pobjednici', odmah došlo do nuklearne konfrontacije sa Kinom. Druga potencijalna kriza mogla bi da znači suprotstavljanje osovini Kina-Rusija, što bi istovremeno predstavljalo pretnju nama, kao i našim evropskim i azijskim saveznicima", objašnjava Bolton.
On ističe da prije nego što se upusti u dalje diplomatske razgovore o strateškom naoružanju, Vašington mora da odgovori na osnovna pitanja, poput ovog: koliki mora da bude američki nuklearni arsenal, da bi se suočio sa dva protivnika?
Hvala Putinu
Ideja da bi Vašington mogao da uspije ukoliko sve tri zemlje budu imale isti broj bojevih glava je, po njemu, "samoubilačka", a to je "rezultat tipičan za sporazume o kontroli naoružanja".
"Ali koliko bi još nuklearnih bojevih glava trebalo Americi za samoodbranu i 'odvraćanje'? Koliko bi još oružja bilo optimalno, ili čak minimalno dovoljno? Da li je taj broj jednak zbiru onoga što imaju Moskva i Peking, ili je veći?", pita se Bolton.
On upozorava da Sjeverna Koreja, Iran i "druge države koje žele da imaju nuklearno oružje" gotovo sigurno vide Rusiju i Kinu kao prijateljske nacije, a SAD i njihove nuklearno naoružane saveznike - Britaniju i Francusku - kao neprijatelje.
Strateška pitanja od ogromnog značaja kao što su ova, sa dalekosežnim posljedicama za nuklearni položaj SAD, mnogo su važnija za odbranu Amerike nego dogovori o kontroli naoružanja, poručuje autor.
"Bolje je da imamo oružje u ruci, a zatim da ga ograničimo ako budemo željeli, nego da ga nemamo dovoljno i da dozvolimo Moskvi i Pekingu da diktiraju buduće odnose", zaključuje Bolton.
Dodaje da su Americi potrebni njeni saveznici da se angažuju, "ovoga puta globalno", jer, kako kaže, neće biti dovoljno da se SAD bave NATO-om, s jedne strane, ili nizom bilateralnih indo-pacifičkih saveza, sa druge strane.
"Predstojeće sticanje ravnopravnog statusa Kine kao nuklearne sile i njen savez sa nuklearnom supersilom Rusijom, predstavljaju globalnu prijetnju", smatra Bolton i "zahvaljuje" Putinu što je "pomogao" da se razumije koliko je ovo hitno.