Ako bude prihvaćena, ona će otežati posao i Kancelarije EU u BiH, čiji je primarni zadatak pomoći BiH da primijeni evropsko zakonodavstvo kroz potrebne reforme. 

 

Naime, u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala sa EU i koji zasad predstavlja jedini pravni obavezujući dokument pristupa BiH ka EU, u članu 70. navedeno je da je BiH u obavezi da implementira zakon EU, i to na način da prvo počne s implementacijom pravne stečevine u vezi s unutrašnjim tržištem EU, a da onda nastavi s ostalim odredbama, dok su vladavina prava, demokratija i slobode temelj evropskih zakona i uslov za započinjanje razgovora o proširenju.  Osim toga, Evropska komisija je u Mišljenju na bh. kandidaturu u EU iz 2019. godine u četvrtoj preporuci navela da BiH mora uspostaviti privremeni mehanizam koji bi državnom nivou dao autoritet da ostali nivoi vlasti pravilno primjenjuju zakone EU. Ovaj mehanizam bio bi privremenog karaktera dok BiH ne promijeni Ustav i ne uspostavi mehanizam primjene zakona EU u zemlji, ali on eksplicitno pokazuje da EU očekuje da BiH usvoji i primjeni sav zakon EU. 

 

Ana Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, na naše pitanje kako će se ova odluka odraziti na proširenje, za "Nezavisne novine" rekla je da priprema zemalja za proširenje znači da one moraju ukorporirati i primijeniti pravnu stečevinu EU u trenutku kada postanu članica.

 

"Komisija će nastaviti da podržava sve partnere na zapadnom Balkanu u ključnim političkim, institucionalnim, socijalnim i ekonomskim reformama kako bi im pomogla da primijene pravnu stečevinu EU i njene standarde", rekla nam je ona.  I Evropska komisija u zvaničnom tvitu naglasila je da zakon EU ima primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo.  "Sve odluke Evropskog suda obavezujuće su za sve zemlje članice, uključujući i nacionalne sudove", naglasili su oni. 

 

Faris Kočan, analitičar iz Slovenije i ekspert za EU i pitanje proširenja, mišljenja je da ovom odlukom Poljska pokušava natjerati EU da popusti pod zahtjevima suverenista u EU koji žele da umanje centralni nivo u Briselu u odnosu na zemlje članice. 

 

"Ja ovdje vidim jedan veliki presedan za države zapadnog Balkana, da i one relativiziraju prenos pravila i zakona EU, koji su potrebni tokom proširenja. I ako se to desi, procjenjujem da će se EU još više okrenuti sebi", rekao je Kočan za "Nezavisne novine".

 

Procjenjuje da EU neće biti popustljiva prema Poljskoj, kao što je bila u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, jer je ono značajnija zemlja. Osim toga, on ne misli da će Poljska napustiti EU, jer od nje jako ovisi u svom ekonomskom napretku. 

 

Poljska vlada pozdravila je ovu odluku, ali i naglasila da ona ne znači izlazak Poljske iz EU, već samo to da ustavni zakon ima primarnu snagu.  Mateuš Moravicki, premijer Poljske, naglasio je da je Poljska privržena EU i da značajan dio njenog stanovništva želi da ostane članica.

 

Prve reakcije iz Brisela na ovu poljsku odluku su veoma oštre, a neki od funkcionera već najavljuju mogućnost da Poljska bude primorana da napusti EU.  Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, najavila je da će EU iskoristiti "svu svoju moć" da implementira zakon EU, a Vlada Njemačke najavila je punu podršku Evropskoj komisiji. David Sasoli, predsjednik Evropskog parlamenta, rekao je da ova odluka Poljske neće ostati bez posljedica i pozvao Evropsku komisiju da djeluje. 

 

Klement Boan, francuski ministar za EU, ovu odluku nazvao je napadom na EU te rekao da Poljska rizikuje izlazak iz bloka, dok je Ženon Leners, portparol Evropskog narodnjačkog bloka, saveza stranaka desnog centra u EU kojem pripada i poljska vladajuća stranka PIS, rekao da ova odluka znači da se Poljska kreće u smjeru izlaska iz EU.