Saznajemo da je proteklih sedmica bilo napora da se pokuša oživjeti državna koalicija, ali nije jasno u kojoj mjeri je u te napore bio uključen Brisel. Prema ranijim informacijama koje smo objavili, novi sastav evropskih institucija formiran nakon izbora prošle godine, neće raditi posao domaćih institucija i neće se miješati ako u BiH ne bude spremnosti na reforme.

Najvjerovatnije se radi o naporima koje su organizovale pojedine zemlje članice EU, koje žele da vide novu koaliciju spremnu da nastavi sprovođenje evropskih reformi. Time bi se, barem u određenoj mjeri, mogla objasniti spremnost opozicije iz Republike Srpske i "trojke" stranka s centralom u Sarajevu da pokrenu zastali evropski put. 

Kako nam je rečeno od strane zvaničnika jedne evropske zemlje, dogovor koji su postigli dio stranaka iz Sarajeva i Banjaluke, koji je prošle sedmice potpisan, bio bi pozitivno prihvaćen u Briselu, ako bi on značio konkretnu namjeru da se na evropskim reformama radi.

Kako nam je pak rekla osoba iz struktura EU, Brisel se istinski nadao da bi u junu mogli započeti pregovori BiH i EU organizovanjem prve međuvladine konferencije, a istovremeno su svjesni da se približava izborna godina, kada se obično u BiH malo toga dešava. Takođe, osoba nam je rekla da je EU spremna da razgovara i o temama koje se odnose na reformu Izbornog zakona, ali i "postepeno povlačenje međunarodne supervizije" kada se za to steknu uslovi, što se može protumačiti i kao spremnost EU o razgovorima za zatvaranje OHR-a, ali i o uslovima na kojima insistira HDZ u vezi sa izbornim zakonodavstvom.

Nije jasno kako EU gleda na kolebanje HDZ-a da se priključi novoj koaliciji, ali se čini da neke uticajnije članice EU očekuju da se prvo napravi nova koalicija, a da bi politički predstavnici Hrvata u tom slučaju dobili podršku za svoja nastojanja da se promijeni Izborni zakon BiH, odnosno omogući legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, na čemu insistira HDZ.

Problem za EU je da oni ne mogu da prihvate Milorada Dodika, predsjednika Srpske, kao sagovornika dok se ne riješi kriza sporenja vezanih za državne nadležnosti. Dodatnu prepreku za razgovore, kako saznajemo, predstavlja i sudski proces, jer bi pravosnažna presuda praktično značila trajnu nemogućnost otvaranja formalne komunikacije sa Dodikom. EU, kako nam je rekao jedan upućeni sagovornik, želi razgovore s SNSD-om, i nema u principu nikakve preferencije kad je u pitanju sastav državne koalicije, što bi se moglo protumačiti i kao prihvatanje SNSD-a kao jednog od partnera, ali je problem da SNSD ne želi razgovore ako u njih nije uključen i Dodik.

Ako bi do sastanka u Briselu došlo, on bi bio održan dovoljno vremena prije održavanja sjednice Evropskog savjeta, kako bi ostalo vremena za lobiranja za otvaranje pregovora, što razgovore stavlja najvjerovatnije u drugu sedmicu juna, s obzirom na to da je sjednica vijeća u zadnjoj sedmici mjeseca.

Ako bi se HDZ priključio koaliciji, mogli bi biti usvojeni zakoni o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, a čak i ako bi SNSD blokirao sjednicu Doma naroda, njihovo usvajanje bi moglo biti prihvaćeno kao pozitivan signal.

Ako jun bude propušten, sljedeća prilika bila bi u septembru, s tim da bi godinu dana pred opšte izbore u BiH bilo mnogo teže donijeti reformske zakone, što bi onda evropski put moglo blokirati na period od najmanje dvije godine.