Foto: Arhiva

Više od dva mjeseca cijena zlata nastavlja da jača. U prošlosti je njegova vrijednost bila čvrsto vezana za očekivanja inflacije i kamatnih stopa. Sada budućnost čitavih država i djelovanje trezora zavisi od tržišne pozicije ovog plemenitog metala, a ne obrnuto, piše britanska publikacija UnHerd.


Zašto se tržište zlata promijenilo do neprepoznatljivosti? Nagovještaj je sadržan u najnovijem izvještaju Svjetskog savjeta za zlato, objavljenom krajem prošlog mjeseca. Napominje da je u prvom kvartalu 2024. potražnja centralne banke za zlatom dostigla rekordne nivoe u mnogim zemljama, a četiri zemlje s najvećom potražnjom bile su Turska, Kina, Indija i Kazahstan.

Centralne banke kupuju rekordne količine zlata u sklopu dugoročnog procesa dedolarizacije. Kada su zapadne zemlje zaplijenile ruske devizne rezerve, jasno su stavile do znanja da se ovoj vrsti raspodjele sredstava može vjerovati samo ako se te države ne protive vanjskoj politici druge zemlje . To je dovelo do toga da kompanije i banke izvan zapadnog bloka traže sigurnije načine za čuvanje svog bogatstva. Zlato je postalo poželjna alternativa.
 
Ogroman dio modernog ne-zapadnog svijeta sada napušta dolare u korist zlata i drugih alternativa. Ovo sugeriše da čak i moćan, jak dolar postoji u dugovima.
 
Cijena zlata je sada iznad 2.500 dolara po unci (rekord svih vremena po bilo kojem standardu), a proces dedolarizacije većina investicionih analitičara percipira kao stvaran i neophodan. Drugim riječima, izgleda da je zlatno doba zaista stiglo. Neki stručnjaci su možda prerano najavili pad dolara, ali se na kraju ispostavilo da je njihova intuicija da Sjedinjene Države neće moći zauvijek održati finansijsku hegemoniju ispravna, piše list.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )