Alergolozi upozoravaju i da posljedica unosa nekada i male količine alergena može biti alergijska reakcija, anafilaktčki šok pa čak i smrtni ishod.

Alergije na hranu mogu se prepoznati još od najranijeg detinjstva jer su tada najčešće i uglavnom prolaznog karaktera, zbog toga što sistem organa za varenje može da napravi adekvatnu odbranu od alergena iz hrane, tvrdi u izjavi za Blic alergolog dr Gordana Petrović.

– Najčešći alergeni u tim najranijim periodima jesu proteini kravljeg mlijeka, jaja, a u malo starijem dobu i orašasti plodovi. Kada govorimo o kikirikiju, tu je drugačije jer on može da napravi veći problem i da alergija bude trajnijeg karaktera – poručuje dr Petrović.

Osip, povraćanje, otežano disanje…

Alergijske reakcije se prema njenim riječima ispoljavaju u vidu pojave osipa na koži, vrlo često i povraćanja te hrane, a rijetko može da se javi i otežano disanje, dijareja, dok je najopasnija reakcija anafilaktički šok.

– Liječenje alergije zavisi od tegoba koje osoba ima. Ukoliko je u pitanju samo pojava osipa na koži daju se lijekovi koji se zovu antihistaminici, kod otežanog disanja i naticanja koriste se kortikosteroidi i savetuje izbegavanje kontakta sa tim namirnicama. Kod anafilaktičkog šoka moramo da damo i lijek adrenalin – precizira sagovornica Blica i podsjeća da alergije mogu da se razviju bilo kada u životu, pogotovo na polen i određene lijekove, dok je alergija na hranu ipak zastupljenija kod dece.

Bez prilagođenog jelovnika

Predsjednica Nacionalnog Udruženja “Alergija i ja” Snežana Šundić Vardić ističe u izjavi za Blic da je čak 70 odsto djece sa alergijama na hranu diskriminisano u društvu.

– Veliki broj djece u obrazovnim institucijama nema prilagođen obrok bez alergena, što je veoma veliki problem te zato i govorimo o diskriminaciji. Roditelji su primorani da sami spremaju i pakuju svojoj djeci hranu koju djeca često ne smiju da konzumiraju u društvu jer se hrana ne smije unositi u kolektiv pa bivaju izolovana i primorana da sama jedu. Tu je naravno i odsustvo sa rođendana svojim drugarima te sve to utiče itekako na dijete i njegovo mentalno zdravlje – naglašava Šundić Vardić.

Upozorava i na to da svako pakovanje grickalica koje se otvori u školi, a sadrži alergen poput kikirikija, može dovesti do pojave velike alergijske reakcije jer, kako kaže, nije potrebno da dijete proba namirnicu, već je dovoljno samo da je udahne.

Celijakija

Povodom nedavno održanog Međunarodnog dana celijakije podaci iz Evrope pokazuju da svako stoto dijete predškolskog uzrasta boluje od celijakije koja predstavlja doživotnu nepodnošljivost glutena. Govoreći o svakodnevnim problemima sa kojima se ljudi koji imaju celijakiju ili alergiju susreću, Šundić Vardić posebno ističe problem cena namirnica koje su prema njenim riječima mnogo skuplje od obične hrane.

– Život osoba sa celijakijom je jako težak jer je ta hrana i 400 puta skuplja od namirnica kojima se mi hranimo. Obično brašno je recimo 60 dinara a ono koje smiju da konzumiraju osobe sa celijakijom od 600 do 800 dinara. Tu je recimo i kesica grickalica koja je kod nas 30 dinara za “obične”, bezglutenska je do 200 dinara – ukazuje ona.

Nacionalno Udruženje “Alergija i ja” pruža i besplatno savjetovalište osobama sa alergijama gdje, između ostalog daju savjete i oko zamjenskih namirnica kojih je, prema riječima sagovornice, jako malo.

– Pacijenti nam se obraćaju najviše da ih usmjerimo i mi to i radimo, da ih razumijemo, podržimo u svim svojim nastojanjima da poboljšaju kvalitet života u svim sferama – zaključuje ona.

Prvi korak u liječenju

Predsjednica Udruženja “Alergija i ja” kaže da najvažniji korak ka dijagnostikovanju alergija počinje od kliničkog pregleda kod ljekara specijaliste, najčešće alergologa, ali i pulmologa, dermatologa, otorinolaringologa…

– Ljekar specijalista dalje procjenjuje da li je potrebno uraditi kožni ili laboratorijsi test. Osnovna laboratorijska dijagnostika alergija bazirana je na otkrivanju vrste alergijske reakcije na određene alergene, odnosno da li su posredovane imunoglobulinom E (IgE) i ako jesu, otkrivanju pokretača koji su do te reakcije doveli, određivanjem koncentracije ukupnog IgE kao i specifičnih IgE na određene alergene pojedinačno ili u okviru tzv. inhalacionih, nutritivnih ili mješovitih panela – objašnjava Šundić Vardić i poručuje roditeljima da ukoliko primete neke smetnje kod djeteta da se obavezno jave ljekaru specijalisti i da ne uzimaju odmah zdravo za gotovo riječi pojedinih pedijatara da se alergije ne mogu utvrditi kod jako male djece odnosno da laboratorijski testovi na alergije kod njih nisu pouzdani.