U našem globalizovanom svijetu čudi kako je malo pouka izvučeno iz prvih sedmica epidemije u svakoj zemlji, kad su izgledi za suzbijanje i zaustavljanje virusa bili najveći. Sada je fokus na izravnavanju krivulje, odnosno usporavanju širenja virusa, kako bi se spriječio dalji porast broja smrtnih slučajeva, piše "CNN".

I dok svijet pomalo ublažava mjere zatvaranja, još uvijek postoje lekcije koje se mogu naučiti od ove četiri zemlje koje su uspjele obuzdati korona virus. "CNN" donosi 12 takvih lekcija.

Tajvan

S obzirom na to da je od kontinentalne Kine udaljen samo 180 kilometara, epidemija je u Tajvanu mogla biti katastrofalna. Krajem januara ova ostrvska država, prema procjeni Univerziteta "Johns Hopkins" (JHU), imala drugi najveći broj slučajeva na svijetu. Ali Tajvan je u svojoj populaciji od oko 24 miliona ljudi dosad imao tek nešto više od 390 slučajeva zaraze i šest preminulih, a u srijedu nije imao nijednog novozaraženog. Tajvan je to uspio bez uvođenja strogih mjera, poput karantina ili zatvaranja škola ili dječjih vrtića.

U smislu broja smrtnih slučajeva, Tajvan nema krivulju koju bi trebalo izravnavati, prije bi se reklo da ima liniju s nekoliko oštrih koraka.

Sjedinjene Američke Države, trenutno najteže pogođena zemlja svijeta, barem kad su u pitanju apsolutne brojke, imaju najmanje 26.000 smrtnih slučajeva, piše "CNN".

Čak i kad se u obzir uzme veličina stanovništva, kad bi bio na tajvanskom nivou uspješnosti, SAD bi imale samo 83 smrtna slučaja. Iako Tajvan ima visokokvalitetnu univerzalnu zdravstvenu zaštitu, njegov uspjeh leži u spremnosti, brzini reakcije, središnjem upravljanju i rigoroznom traženju kontakata.

Lekcija broja 1: Budite spremni

Spremnost Tajvana proizlazi iz nekih teško naučenih lekcija iz epidemije teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) iz 2003. godine, koji je u toj zemlji usmrtio 181 osobu. Kao rezultat toga, Tajvan je ustrojio poseban Centralni komandni centar za epidemije, koji se može aktivirati kako bi koordinisao odgovor u slučaju epidemije. Kao znak koliko je Tajvan želio biti ispred korona virusa, recimo da je taj centar aktiviran 20. januara, dan prije nego što je na ostrvu potvrđen prvi slučaj infekcije.

Budući da je njegov autoritet već uspostavljen, centar je mogao provoditi stroge mjere, a da ga pritom ne usporavaju dugotrajni politički procesi. Centar je u roku od tri sedmice preduzeo više od 120 akcija, objavio je časopis Journal of the American Medical Association (JAMA). Sama ta lista može poslužiti kao priručnik o tome što točno treba učiniti tijekom epidemije.

Lekcija broj 2: Budite brzi

Tajvanska reakcija uslijedila je dosta prije 21. januara, odnosno prvog potvrđenog slučaja covida-19. Tri nedjelje ranije, u vrijeme kad je Kina prvi put prijavila slučajeve zaraze Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), tajvanski funkcioneri počeli su kontrolisati putnike u avionima iz Vuhana, izvornog epicentra virusa u Kini, te tražiti simptome temperature i upale pluća.

Tajvan je 20. januara objavio upozorenje o putovanjima u Vuhan, a dva dana kasnije, dok je još bio samo jedan potvrđeni slučaj, funkcioneri su počeli svakodnevno obavještavati javnost.

Nedjelju dana nakon prvog slučaja Tajvan je počeo elektronski nadzirati osobe u karantinu putem mobilnih telefona koje im je dodjeljivala vlada. Najavljena su i ograničenja putovanja i ulaska u zemlju, uglavnom usmjerena na provinciju Hubei i njen glavni grad Vuhan. Gotovo svakog dana do kraja februara vlada je uvodila nove mjere kako bi virus držala pod kontrolom.

Tajvan je imao samo 329 slučajeva kad je 1. aprila uveo stroge mjere socijalnog distanciranja. Poređenja radi, u Velikoj Britaniji bilo je već 335 smrtnih slučajeva i više od 3.000 zaraženih kad je 20. marta premijer Boris Džonson najavio zatvaranje restorana i pabova te povlačenje većine djece iz škola i dječjih vrtića. A s obzirom na to da Velika Britanija ne testira dovoljno, vjeruje se da je stvarni broj infekcija mnogo veći nego što pokazuju službeni podaci.

Lekcija broj 3: Testirajte, pronađite i odredite karantin

Vlasti su provele široko testiranje i pronašle kontakte zaraženih osoba te im svima odredile karantin.

Proaktivno se testiralo svako ko je sišao sa kruzera te su se čak ponovno testirali ljudi kojima je dijagnostifikovan grip ili upala pluća, kako bi se osiguralo da nije bilo grešaka i da nisu zaraženi korona virusom.

Lekcija broj 4: Koristite podatke i tehnologiju

"Koordinisani vladin odgovor uz punu saradnju stanovništva bio je nadopunjen korištenjem baza podataka i tehnologije", rekao je CNN-u vanredni profesor pedijatrije na Stanfordu Džejson Vang, koji se bavi i javnozdravstvenim politikama i jedan je od autora JAMA-inog izvještaja o tajvanskom odgovoru na pandemiju.

Tajvan je podatke o zdravstvenom osiguranju spojio s podacima carinskih i imigracijonih baza podataka kako bi u realnom vremenu stvorio sistem upozorenja za identifikovanje osjetljivih populacija.

"Dobar sistem zdravstvenih podataka pomaže u praćenju širenja bolesti i omogućava njeno rano otkrivanje. Kad se neko obrati ljekaru zbog respiratornih sindroma, nacionalni sistem zdravstvenog osiguranja će to zabilježiti. Tako je lakše pratiti žarišta epidemije", rekao je Vang.

Tajvan je uveo obavezno online izvještavanje i prijavljivanje za svakoga i do 14 dana nakon ograničavanja putovanja. Takođe je koristio "digitalnu ogradu" za oko 55.000 ljudi u kućnom karantinu, pri čemu bi se oglasio alarm ako bi se takve osobe previše udaljile od svojih domova. Metode tehničkog nadzora koje je koristio Tajvan i neke druge vlade izazvale su zabrinutost organizacija za građanska prava kad je u pitanju privatnost.

Island

Podvrgnuti se testiranju na korona virus u mnogim zemljama je gotovo nemoguće, osim ako niste jako bolesni, nastavlja "CNN".

Na Islandu nije tako i testirati se može ko god želi. Sveobuhvatno testiranje bilo je ključno za mali broj zaraženih i preminulih, smatraju islandske vlasti.

Na Islandu je zaraženo tek oko 1.700 ljudi, a osam osoba je preminulo.

Lekcija broj 5: Budite agresivni

Islandski odgovor na korona virus nije bio posebno inovativan. Bio je tek temeljan i brz. Poput Tajvana, brzina reakcije značila je da ne treba biti posebno restriktivan, ljudi se i dalje smiju okupljati u grupama do 20, pod uslovom da se drže međusobnog razmaka od dva metra. Iako su univerziteti zatvoreni, škole i dječji vrtići i dalje rade, što roditeljima omogućava da rade.

"Od početka, otkad smo dijagnostifikovali prvi slučaj, radili smo prema svom planu. A naš plan bio je agresivan pristup otkrivanju i dijagnostifikovanju pojedinaca, određivanje izolacije i potom agresivno pronalaženje njihovih kontakata. Koristili smo policijske snage i zdravstveni sistem kako bismo pronašli kontakte za svaki novi dijagnostifikovani slučaj. Otkrili smo da se više od 60 odsto novih slučajeva događa kod ljudi koji su već u karantinu. Dakle, traženje kontakata i određivanje karantina pokazalo se kao dobar potez u našem slučaju", rekao je za "CNN" glavni islandski epidemiolog Torolfur Gudnason.

Lekcija broj 6: Uključite privatni sektor

U javno-privatnom partnerstvu islandske Nacionalne univerzitetske bolnice i biotehnološke kompanije deCODE Genetics Island je rano osmislio testove i očekuje se da će do kraja ove sedmice testirati ukupno 10 odsto svoje populacije. Cilj je testirati gotovo svakoga i Island je zbog toga već postao vrijedan izvor informacija o korona virusu za cijeli svijet.

Nedavno otkriće da 50 odsto ljudi koji su u laboratorijskim testovima na Islandu bili pozitivni nemaju nikakve simptome potaknulo je ostale zemlje da preduzmu oštrije mjere socijalnog distanciranja, jer se pokazalo da će sprječavanje širenja virusa biti izazovnije nego što se mislilo.

Kari Stefanson, direktor deCODE Geneticsa, rekao je za "CNN" da je do ponedjeljka u masovnim testovima stanovništva pronađeno 528 mutacija korona virusa. Ove mutacije mogle bi dati uvid u smrtonosnost virusa i ponuditi važne podatke svijetu kako bi bolje razumio njegovo djelovanje.

Lekcija broj 7: Djelujte preventivno

Islandski ministar zdravstva Svandis Svavarsdetir naglasila je brzinu reakcije kao snažno sredstvo, rekavši da je njihov pristup bio da se "ostane ispred krivulje". Čini se da je Island učinio upravo to. Nakon što je 3. marta otkriveno šest uvezenih slučajeva, Island je odmah odredio karantinske mjere za sve putnike koji dolaze iz Italije te ograničio putovanja u sljedećim nejdeljama.

Direktor islandske policije proglasio je vanredno stanje 6. marta, nakon što su potvrđena dva slučaja zaraze u zajednici. To je poslalo signal vladinim tijelima da povećaju spremnost, ali su javna okupljanja i dalje bila dozvoljena, uz upozorenje ranjivim grupama da se drže podalje od javnih mjesta.

Island je zatvorio fakultete i više škole 13. marta, a tri dana kasnije zabranjena su okupljanja s više od 100 ljudi. Do tada je bio potvrđen 61 slučaj zaraze, ali niko nije umro. Svi stanovnici Islanda koji se vraćaju u zemlju morali su se 19. marta podvrgnuti 14-dnevnom karantinu, bez obzira na to odakle dolaze. Tek nakon svih spomenutih mjera, 24. marta, Island je imao prvi smrtni slučaj zbog korona virusa. Tog istog dana vlasti su zabranile okupljanja više od 20 ljudi i zatvorile javne prostore poput barova, javnih bazena, muzeja i sportskih dvorana.

Lekcija broj 8: Koristite tehnologiju, ali poštujte privatnost

Kao i Tajvan, Island je takođe predstavio aplikaciju koju ljudi mogu preuzeti i tako pomoći mapiranju širenja virusa. Aplikacija čuva zapis o tome gdje se sve korisnik kretao. Korisnici ne moraju dijeliti podatke s vlastima, ali mnogi to ipak čine i time pomažu ekipama za pronalaženje kontakata koji su možda izloženi riziku.

Poređenja radi, nastavlja "CNN", reakcija Velike Britanije bila je spora. Vladina aplikacija tek je u izradi i proći će nedjelje prije nego što bude dostupna. Budući da se zaostaje u testiranju, tek sad se razmatra javno-privatno partnerstvo.

Južna Koreja

Primjetno je da je Južna Koreja prvi slučaj korona virusa prijavila otprilike u isto vrijeme kad i SAD i Velika Britanija. Južna Koreja danas ima oko 30 novih slučajeva dnevno, u Velikoj Britaniji ima ih oko 5.000, a u SAD-u više od 20.000 na dan.

Način testiranja razlikuje se u svakoj zemlji, ali razlika u stopi smrtnosti među stanovnicima je dramatična. U Južnoj Koreji od virusa je umro jedva jedan stanovnik na 100.000, dok ta stopa u Velikoj Britaniji iznosi 18. JHU-ovi podaci pokazuju da u SAD-u trenutno umire osam osoba na 100.000 stanovnika.

Lekcija broj 9: Možete uvesti drive-through testove

Uspjeh Južne Koreja uveliko je posljedica testiranja, smatra dr. Eom Jong Sik s Medicinskog centra Gil blizu Seula. Eom je u bolnici liječio pacijente s korona virusom, a član je odbora koji savjetuje vladu kako odgovoriti na pandemiju.

"Rana dijagnoza, rani karantin i rano liječenje su ključni. Otkako je potvrđen prvi slučaj, prepoznali smo sumnjive slučajeve i proveli testove u više od 500 klinika širom zemlje. Naporno smo radili na razvoju i održavanju sistema za provođenje mnogih testova s malo osoblja u kratkom razdoblju“, rekao je Eom za "CNN".

Južna Koreja bila je inovativna u načinu testiranja. Eomov savjetnički tim postavio je širom zemlje stotine kabina za testiranje kroz koje se može provesti vozilom, kao u McDonald'su. Takvi su testovi uglavnom besplatni, brzi i sigurni za osoblje. Ovaj pristup uveden je i u nekim američkim saveznim državama.

Kad je SZO 16. marta vladama uputila slogan "testirajte, testirajte, testirajte", Južna Koreja držala se tog pristupa već sedmicama te je dosad testirala više od 500.000 ljudi, po čemu je među najboljima na svijetu.

Mnoge zemlje imaju problem s provođenjem hiljada testova dnevno. Na primjer, u Velikoj Britaniji tako je teško doći do testiranja da su ljudi počeli naručivati kućne testove poštom, iako vlada takvo nešto još nije regulisala. Južna Koreja bila je brza, primjenjujući mjere karantina i pregleda za sve osobe koje su pristigle iz Vuhana nakon 3. januara, više od dvije sedmice prije nego što je potvrđen prvi slučaj zaraze u zemlji. Vlasti su u sljedećim nedjeljama uvele niz ograničenja na putovanja.

Južna Koreja bila je vrlo stroga u pronalaženju kontakata, iako to i nije bilo teško nakon što se pokazalo da se najveći broj slučajeva može povezati s jednom vjerskom grupom u gradu Daeguu. To je olakšalo pronalaženje kontakata i omogućilo vlastima da na određenom području provedu intenzivno testiranje.

Kad je Daegu jednom prepoznat kao epicentar, vlasti su već imale mogućnost i političku volju za sveobuhvatno testiranje, pronalaženje kontakata zaraženih osoba te određivanje karantina kako bi se širenje virusa suzbilo prije nego što krene masovnije umiranje, kao što je sad slučaj u Evropi i SAD-u.

Lekcija broj 10: Učite iz prošlosti

Južna Koreja mogla je brzo reagovati zato što se ranije već opekla, baš kao i Tajvan i mnoge druge azijske nacije. Južna Koreja uglavnom nije bila pogođena SARS-om, imala je samo tri slučaja i nijednog preminulog. Ali bila je uhvaćena na spavanju tokom epidemije Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) 2015. godine, kada je zabilježeno 186 zaraženih osoba i 38 smrtnih slučajeva. Nijedna druga zemlja izvan Bliskog istoka nije imala toliko slučajeva.

Dakle, politička volja potrebna za provođenje mjera tokom epidemije korona virusa nije bila problem i postojala je dobra koordinacija između centralne vlade i provincija, napominje "CNN". Pomoglo je i to što je Južna Koreja jedna od tehnološki najinovativnijih zemalja svijeta. Dobar dio života ionako se odvija online pa razvoj i primjena aplikacije za nadzor ljudi u karantinu nije bila tako teška, iako su i tamošnji aktivisti upozoravali na proboj privatnosti.

Njemačka

Slučaj Njemačke ponešto je drukčiji. Ova zemlja zapravo nije uspjela kontrolisati slučajeve zaraze ništa bolje nego najteže pogođene nacije. Trenutno ima više od 132.000 zaraženih pa je prema podacima JHU-a peta na svijetu.

Ali Njemačka je uspjela zadržati stopu smrtnosti na niskim nivoima. Više od 3.400 ljudi umrlo je zbog virusa u Njemačkoj, otprilike četiri osobe na 100.000 stanovnika. To je znatno ispod stope u Italiji (35) i Velikoj Britaniji (18), napominje "CNN".

Lekcija broj 11: Testirajte više dok ublažavate ograničenja

Uspjeh Njemačke takođe se temelji na masovnom testiranju, ali glavnu ulogu imao je dobro finansirani univerzalni sistem zdravstvene njege, smatra Martin Sturmer, virolog koji vodi IMD laboratoriju u Frankfurtu, jedan od onih koji provode testove. Njemačka je takođe angažovala privatni sektor kako bi osigurala dovoljan broj testova.

"Njemačka se od početka nije ograničila na testiranje u dvije ili tri centralne laboratorije. Mnoge su privatne kompanije uključene pa sada možemo obraditi 100.000 testova dnevno. Neke su zemlje bile bolje od Njemačke u kontrolisanju infekcije, ali ono što je zaista važno je masovno testiranje, na temelju kojeg se može vidjeti šta se događa u populaciji. Samo masovnim testiranjem mogu se identifikovati ljude koji su zaraženi“, naglasio je Sturmer za "CNN".

Poput Tajvana, Južne Koreje i Islanda, Njemačka je takođe osmislila test na korona virus i dovoljno rano pripremila veliki broj kompleta, puno prije nego što je zabilježen prvi smrtni slučaj. Iako je njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu najavila postepeno ublažavanje mjera, Njemačka je spremna da nastavi s još više testiranja u slučaju da se zbog povećanih kontakata dogodi drugi talas infekcije. Kao i mnoge druge zemlje, Njemačka će takođe testirati na antitijela kako bi pokušala utvrditi ko je imun na virus.

Broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj dijelom je ostao relativno malen zato što je korona virus u zemlju ušao uglavnom među mladim ljudima. Mnogi su bili na skijanju u Italiji ili Austriji. Vlasti su uspjele testirati ljude koji su se vraćali u Njemačku iz skijališta i pronaći njihove kontakte. Mnogi od tih ljudi bili su mlađe dobi pa je i danas najveći broj zaraženih u dobi od 35 do 59 godina, a potom od 15 do 34 godine. Virus se širom svijeta pokazao smrtonosnijim među starijima.

Ali, kako zaraza u zajednici raste, Sturmer strahuje da će više starijih osoba umrijeti u sljedećim nedjeljama i da će stopa smrtnosti u Njemačkoj porasti.

Lekcija broj 12: Povećajte bolničke kapacitete

Njemačka je 18. na svijetu prema dostupnosti kvalitetne zdravstvene njege, prema naučnom časopisu "The Lancet". Velika Britanija je na 23. mjestu, a SAD na 29. poziciji. Ali to nam ne govori baš mnogo. Italija se, na primjer, nalazi na devetom mjestu i provela je rigorozne testove, ali ipak ima drugu najveću stopu smrtnosti na svijetu, odmah iza Španije.

U ovoj situaciji, čini se da je razlika u ogromnom kapacitetu njemačkog zdravstvenog sistema. Procjenjuje se da će Njemačkoj na vrhuncu epidemije sredinom ovog mjeseca trebati oko 12.000 bolničkih kreveta. Trenutno ih ima više od 147.000. Za poređenje, SAD imaju 94.000 kreveta, 15.000 manje nego što je potrebno. Njemačka ima više slobodnih kreveta na jedinicama intenzivnog liječenja nego što ih Italija ima ukupno. Njemački zdravstveni sistem ima tako veliki kapacitet da trenutno liječi ljude s korona virusom iz Italije, Španije i Francuske.

Vlasti su uspjele dovesti u bolnicu čak i ljude s umjerenim simptomima prije nego što se njihovo stanje pogorša, što je neke stručnjake nagnalo da razmisle može li raniji početak liječenja i primjena respiratora prije nego što se stanje pogorša povećati izglede za preživljavanje.

"Njemačka nije u situaciji da je zdravstveni sistem preopterećen, kao što to vidimo u Italiji, gdje se odlučuje kojeg će se pacijenta liječiti, a kojeg neće", rekao je Sturmer.