FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih namirnica porastao je u prvom ovogodišnjem mjesecu za 1,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u decembru, na prosječnih 135,7 bodova.

 

Najviše je porastao indeks koji prati cijene biljnih ulja, za 4,2 posto, dosegnuvši najviši nivo otkada FAO prati podatke, zbog smanjene dostupnosti izvoza i drugih ograničenja ponude, povezanih s manjkom radne snage i nepovoljnim vremenskim prilikama.

 

Iza puke statistike, saglasni su stručnjaci, kriju se i potencijalno puno veći problemi, i to globalno.

Maurice Obstfeld, viši saradnik na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, koji je ranije bio glavni ekonomista u Međunarodnom monetarnom fondu, rekao je da bi povećanje cijena hrane opteretilo prihode u siromašnijim zemljama, posebno u nekim dijelovima Latinske Amerike i Afrike, gdje neki ljudi troše do 50 ili 60 posto svojih prihoda na hranu.

 

Rekao je da nije "veliko pretjerivanje" reći da se svijet približava globalnoj prehrambenoj krizi i da su sporiji rast, visoka nezaposlenost i stresni budžeti vlada koje su potrošile velike količine na borbu protiv pandemije stvorili "savršenu oluju nepovoljnih okolnosti.”

 

"Postoji mnogo razloga za zabrinutost zbog društvenih nemira širokih razmjera", dodao je.

 

Čak i prije pandemije, globalne cijene hrane bile su u porastu jer je bolest uništila veći dio kineskog svinjskog fonda, a trgovinski rat između SAD-a i Kine rezultirao je kineskim carinama na američku poljoprivrednu robu.

 

Međutim, kako je pandemija počela početkom 2020. godine, svijet je doživio promjene u potražnji za hranom. Zatvoreni su restorani i kafeterije, a sve je više ljudi prešlo na kuvanje i jelo kod kuće.

Dvije godine kasnije, globalna potražnja za hranom i dalje je snažna, ali cijene goriva i troškovi dostave, zajedno s uskim grlima u lancu snabdijevanja kao što su nedostatak vozača kamiona i transportnih kontejnera, i dalje povećavaju cijene, rekao je Kristijan Bogmans, ekonomista u Međunarodnom monetarnom fondu.

 

Suša i loše vrijeme u velikim poljoprivrednim zemljama kao što su Brazil, Argentina, Sjedinjene Američke Države, Rusija i Ukrajina, pogoršali su situaciju.

 

Visoke cijene energenata ostaju poseban izazov, rekao je Obstfeld, budući da povećavaju troškove transporta hrane, dižu cijenu đubriva, što se dešava i u Srbiji, čija proizvodnja zahtijeva puno energije, i preusmjerava žito u proizvodnju biogoriva.

 

I uzgajivači svinjetine suočavaju s raznim izazovima, uključujući cijene kontejnera za prevoz hrane koje su u prosjeku 170 posto više nego pri godinu dana, otkazivanje njihovih pošiljki u posljednjem trenutku, kao i nedostatak kamiona i hladnjača.