To je veliko upozorenje i za Srbiju u kojoj ima puno starih, rizičnih građevina od cigle, a takav je, recimo, gotovo cijeli Dorćol, kaže seizmolog Slavica Radovanović.

Nakon novog razornog zemljotresa u Hrvatskoj za svega devet mjeseci cijeli region je u strahu da li će uskoro ponovo doći do snažnog podrhtavanja tla koji bi mogao donijeti ljudske žrtve i veliku štetu?

Nažalost, prognoze seizmologa su nezahvalne, ali nisu ni optimistične. Istorija nas upozorava da je ciklus zemljotresa iz Italije prešao na Balkansko poluostrvo što znači da cijeli ovaj prostor mora biti na oprezu u narednih deceniju i po.

Dorćol najranjiviji na zemljotres

Jačinu jučerašnjeg zemljotresa u Hrvatskoj trebalo bi da imaju riječi seizmologa Slavice Radovanović koja naglašava da je krajnje vrijeme da se obrati pažnja na stanje građevinskih objekata u Srbiji.

– Zemljotres kod Petrinje su pokazali da najugroženiji objekti od cigle, kao i zidane građevine sa vertikalnim i horizontalnim gredama. Takav je, na primjer, maltene cijeli Dorćol. Tu uglavnom imamo starije zgrade građene po starim, prevaziđenim standardima – objašnjava Radovanović.

Kako kaže, to znači da bi u ovom beogradskom naselju moglo da dođe do velikih problema i prilikom manjeg zemljotresa kakav je, na primjer, bio onaj kod Svilajnca 1999. od četiri magnitude.

– Da se razumijemo ne bi ti objekti bili sravnjeni, ali bi svakako došlo do značajnih oštećenja. To je za očekivati jer stari objekti od cigle nisu sposobni da izdrže potrese zemlje – upozorava Radovanović.

Nažalost, Srbija je među balkanskim zemljama koje nisu ojačale stare, rizične građevine, naglašava sagovornica Blica.

– Nijedna zemlja na Balkanu sem Makedonije nije to uradila. Makedonija je to učinila nakon razornog zemljotresa u Skoplju 1963. godine. Srbiji je zato potrebna izražena kampanja ojačanja starih građevina u koju će se pored države uključiti i vlasnici starih objekata – ističe Radovanović.

Cijeli Balkan u opasnosti

Da li će gdje i kada nakon prošlogodišnjih zemljotresa u Albaniji i ovogodišnjih u Hrvatskoj doći do novog podrhtavanja tla nezahvalno je prognozirati.

Ipak, jedno je sigurno. Rizik od novih, velikih zemljotresa u narednih 10,15 godina postoji na cijelom Balkanskom poluostrvu. Kada to kaže Radovanović misli na cijeli prostor od Slovenije do Istanbula. Tu pored bivše Jugoslavije spadaju i Rumunija, Bugarska Grčka, Albanija i dio Turske do Azije.

– U periodu od 2008. do 2016. godine imali smo seriju zemljotresa u Italiji da bi se ta seizmičnost preselila na drugu stranu Jadranskog mora. Tako je 2018. godine došlo do razornog zemljotresa na Zakintosu magnitude 6,8, pa je prošle godine bilo nekoliko zemljotresa u Albaniji jačine oko “petice” da bi ove godine imali udare u Hrvatskoj, u Zagrebu, Nevesinju i Petrinji – podvlači sagovornica.

Radovanović skreće pažnju da su se u posljednje dvije godine zemljotresi dogodili na jugu i sjeveru jadranske obale.

– Logično bi bilo očekivati da će naredni udar biti u centralnom dijelu. Tu, prije svega, mislim na Dinarske planine. Tamo nije bilo zemljotresa od 1996. godine kada je došlo do udara kod Stona. Međutim, to ne mora ništa da znači. Na primjer, u Rumuniji nije bilo zemljotresa od 1977. godine ili 43 godine – naglašava seizmolog.

Kada je riječ o Srbiji, u posljednje 22 godine imali smo tri jača zemljotresa, iznad magnitude pet.

– Najprije je 1998. došlo do zemljotresa kod Mionice jačine 5,6 jedinice Rihterove skale pa 2002. kod Uroševca 5,5 stepeni koliko je bio jak i udar u Kraljevu 2010. godine. Ako pogledamo dalju istoriju, imali smo razorne zemljotrese u Skoplju 1963. godine, zatim u Banjaluci 1963. godine pa u Crnoj Gori 1979. godine. To pokazuje da se zemljotresi javljaju u vremenskim i prostornim intervalima koji se ne mogu precizno predvidjeti. Zemljotres u Petrinji mogao je da se, recimo, dogodi i pet mjeseci kasnije – zaključuje Radovanović.