Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH ukazala je da Dejtonski mirovni sporazum ne daje pravo bilo kojem strancu da donosi zakone ili mijenja Ustav.

Cvijanovićeva je rekla da je sastanak prošao onako kako je i očekivala te da članovi Predsjedništva BiH imaju potpuno različito viđenje situacije u Bosni i Hercegovini.

Naglasila je da je politička kriza jedna u nizu koja je prouzrokovana od strane raznih visokih predstavnika pa i ova od strane Kristijana Šmita, koji nema verifikaciju u Savjetu bezbjednosti UN.

"Moja obaveza je bila da ukažem da je ova kriza vezana isključivo za djelovanje neizabranog stranca. Istakla sam da taj stranac nema uporište u međunarodnom pravu", rekla je Cvijanovićeva, a prenio je RTRS.

Ona je rekla da su sve mjere i aktivnosti koje su preduzete od strane Narodne skupštine Republike Srpske kontramjere i reakcija na uzurpatorsko i ilegalno ponašanje Kristijana Šmita.

"Njegove odluke i akcije su sve bile nelegalne i suprotne međunarodnom pravu", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je upitala učesnike sastanka šta znači kad kažu da poštuju "visokog predstavnika" i da li to znači da podržavaju lažnu demokratiju i haos u zemlji.

Cvijanovićeva je na sastanku rekla i da kriza u BiH nije bezbjednosna već politička te da je BiH eksperiment u statusu kolonije.

S druge strane Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH govorili su da se predstavnici Republike Srpske ponašaju protivustavno te da to može predstavljati prijetnju po bezbjednost u zemlji i cijelom regionu.

Takođe, istakli su da je BiH počela svoj put prema NATO te da i Zakon o odbrani BiH propisuje obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO.

"Trenutna politička situacija u BiH, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po bezbjednost zemlje i cijelog regiona. Imamo pravosudni postupak s jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o bezbjednosnom problemu", rekao je Komšić.

On je pozvao EUFOR i NATO da asistiraju domaćim pravosudnim i policijskim institucijama navodeći da je nešto slično rađeno 2001. godine u slučaju "Hercegovačka banka" kada je spriječen tadašnji udar na ustavni poredak.

Komšić je naveo i da u BiH postoji pozitivno raspoloženje te da oko 70 posto građana želi članstvo u NATO, istovremeno pozivajući ovu organizaciju da se fokusira na političke aspekte NATO puta u BiH, a ne samo vojne.

I Bećirović je govorio o tome kako su BiH i NATO "nerazdvojivo povezani" te da nijedna država izvan saveza nema tako čvrste veze.

On je govorio i o tome da je rukovodstvo Republike Srpske "brutalno napalo ustavni poredak" te dana NATO u BiH treba da djeluje proaktivno.

"Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljemd a BiH bude što prije pozvana u članstvo NATO-a", rekao je Bećirović.