Svijet
17.02.2022.
14:40
CNN: Stvara li Putin izgovor za napad
Izvor: nezavisne
0
Foto: Tanjug/AP | CCN
Putin je čovjek koji želi da ima sve opcije na stolu, a Ukrajina nije izuzetak - naprotiv. Zbog toga prvi čovjek Rusije šalje signale da je spreman da se angažuje na diplomatskom rješenju krize, a u isto vrijeme priprema argumente za rat, stoji u analizi CNN-a u vezi sa sve većim tenzijama oko Ukrajine i najnovijim potezima Vladimira Putina, predsjednika Rusije.
U analizi se kao primjer takvog postupanja navodi situacija u Donbasu, teritoriji istočne Ukrajine koju kontrolišu proruski separatisti. Na pres-konferenciji s njemačkim kancelarom Olafom Šolcem u utorak, Putin je za opisivanje situacije u Donbasu iskoristio riječ "genocid".
"Prema našim procjenama, ono što se sad događa u Donbasu je genocid", rekao je Putin.
Šolc se s tom ocjenom nije složio pa je novinarima kasnije rekao da je Putin pogriješio kad je izrekao tu riječ. Ali to nije ništa riješilo - komentar o genocidu izašao je u javnost, čime je Putin zaoštrio retoriku, navodi se u analizi.
Nakon ovih Putinovih riječi, Odbor za istrage, glavni državni organ progona u Rusiji, otvorio je istragu u skladu s Krivičnim zakonom koji se bavi maltretiranjem civilne populacije i korištenjem sredstava i metoda koji su u oružanim sukobima zabranjeni međunarodnim ugovorima.
Saopštenje Odbora za istrage reflektuje Putinove izjave o genocidu, pa se tako u njemu navodi: "Namjera istrebljenja stanovnika Donbasa je očita. Ruska istraga zabilježila je stotine činjenica koje mogu poslužiti kao dokazi o korištenju zabranjenih metoda i sredstava ratovanja", stoji u analizi CNN-a.
Kako se navodi, tu je i teško pitanje pravnog statusa odmetnutih regija u Donbasu. Rusija nikad nije kao suverene i nezavisne države priznala samoproglašenu Narodnu republiku Donbas (DNR), baš kao ni Narodnu republiku Lugansk (LNR), koje se obje nalaze u Donbasu. I to uprkos činjenici da dijeli ruske pasoše stanovnicima tih regija, piše u analizi.
Ruski parlament je ranije ove sedmice poslao Putinu zahtjev da prizna odmetnute "republike" kao nezavisne. I to otvara mogućnost, piše u analizi, u kojoj bi Rusija mogla tvrditi da mora reagovati protiv ukrajinske "agresije" protiv tih "država".
Da li bi se to zaista dogodilo? Priznanje DNR-a i LNR-a bi u praksi značilo kraj sporazuma iz Minska, odnosno paketa mjera za koji, za sada, Kremlj tvrdi da je jedini način mirnog rješenja krize u Ukrajini.
Konstatuje se da bi stvaranje dodatnih problema moglo dodatno pogodovati Kremlju. Time se Putinu otvara sve više opcija, zaključeno je u analizi.