O ovome se govorilo juče na konferenciji o klimatskim krizama pod nazivom "Šta crveni alarm znači za čovječanstvo, šta znači za BiH" u Sarajevu, a u okviru priprema za veliku konferenciju o klimatskim promjenama, koja će se od 1. do 12. novembra održati u Glazgovu, u Škotskoj. Učesnici ove konferencije su kazali da je izvještaj o klimatskim promjenama takav da predstavlja crveni alarm za cijelo čovječanstvo, te da ljudi imaju deset godina da spasu ovu planetu i sačuvaju je onakvom kakva je sada. Ingrid Mekdonald, rezidentna ambasadorica UN-a za BiH, kazala je da je generalni sekretar Antonio Gutereš naglasio da je ovaj izvještaj crveno svjetlo za čovječanstvo.

 

"Klimatska kriza koju su proizveli ljudi biće sve ekstremnija, a ne zaobilazi ni BiH. Visoke temeprature stižu i na zapadni Balkan i u BiH. Prag od 1,5 Celzija veoma smo blizu da pređemo, a jedini način da spriječimo katastrofu je snažno angažovanje. Ove godine smo imali ekstremne tempereture, srahovite šumske požare, a sve to je znak za uzbunu", kaže Mekdonladova.

 

Tvrdi da se BiH uključila u borbu za spas planete, da je na dobrom putu i da polako smanjuje emisije ugljen-dioksida, te da je u tom pogledu napravila značajne korake.

 

"Međutim, to je samo prvi dio. BiH mora da počne s velikom determinizacijom, posebno u okviru elektroenergetskog sektora. Potrebno je 10 milijardi dolara da bi se to uradilo u narednih 10 godina. Ovo je bitno jer znamo da termoelektrane na ugalj proizvode više od 60 posto električne energije u BiH", kazala je Mekdonaldova i pozvala BiH da svede upotrebu uglja na nulu.

 

Metju Fild, britanski ambasador u BiH, kazao je da, kao i u svim demokratskim društvima, mediji imaju ključnu ulogu i kada su klimatske promjene u pitanju.

 

"Koliko god da su bile ozbiljne posljedice pandemije kovida, nešto čak opasnije je pred nama. Kriza izazvana klimatskim promjenama je već tu, ali najgore dolazi ukoliko ne promijenimo naš smijer", kazao je Fild.

 

Goran Trbić, lokalni kontakt Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, ističe da je trend porasta temperature prilično izražen od 1980. godine.

 

"Emisije ugljen-dioksida koje emituje čovjek sagorijevanjem fosilnih goriva uglja i nafte su u porastu. Moramo smoći snage da vidimo kako da zaustavimo porast globalnih emisija uz stabilizaciju ugljen-dioksida", kaže Trbić. Ističe da se fokusirao na BiH i Mediteran i na to šta se može desiti ako temperature porastu više od 1,5 stepeni, te da to može izazvati ekstremne suše, smanjenje padavina i rizik od smanjenja vode.

 

"Prisutan je rast temperatura u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci, a najmnji porast bilježi se u istočnom planiskom dijelu BiH. Očekuje se dalji porast temperatura na području BiH do 2035. godine te će taj rast biti i do pet stepeni na godišnjem nivou. Nadam se da će doći do realizacje Pariskog sporazuma i da temeprature neće porasti iznad 1,5 stepeni", kaže Trbić.

 

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH, istakla je da treba mijenjati tok ekonomskog razvoja jer ljudske aktivnosti imaju neproporcijalan uticaj na planetu.