Upozoravaju sve više na ovo pojedini analitičari i ekonomski stručnjaci navodeći kako je Njemačka usvojila zakon kojim se omogućava lakši dolazak, ali i boravak te preseljenje u ovu zemlju. Kako kažu, Njemačka na ovaj način planira da dosta liberalnijim imigracionim zakonodavstvom privuče i zaposli čak oko 60.000 radnika godišnje, a koji trenutno žive van Evropske unije.

 

Ekonomista Miloš Grujić kaže da ovi njemački potezi mogu sigurno usložniti ionako tešku trenutnu situaciju na domaćem tržištu rada, jer bi mogli dodatno motivisati znatan broj ljudi sa ovih prostora da odu “trbuhom za kruhom” u Njemačku, koja je već decenijama jedna od najpopularnijih radnih destinacija, pored Hrvatske, Slovenije i Austrije.

 

- Ipak, u ovom trenutku teško je i rano praviti bilo kakve projekcije kretanja radne snage pošto postoji još niz nedoumica, kojim kadrovima i radnicima bi ulazak u ovu zemlju bio olakšan i na koji način. Još je toga dosta u magli. Možda će ovo najviše pogodovati onima koji su do sada radili na crno da “ozvaniče” svoj neki budući boravak tamo - navodi Grujić.

 

Direktor agencije za zapošljavanje “Spektar” iz Banjaluke Miroslav Vukajlović kaže da je on skeptičan da ova njemačka reforma može pokrenuti neki novi i veći egzodus radne snage sa ovih naših prostora, jer je neophodno donijeti veliki broj popratnih zakonskih akata.

 

- Mnogo toga je još nedorečeno. Pored toga, smatram i da je ova odluka, da se krene sa ovom reformom, dobrim dijelom i politički motivisana, ne samo ekonomski. Aktuelne vlasti nalaze se u velikim problemima, a izbori su tokom naredne godine. Mislim da je ovo bio i jedan od načina da se populistički dodvore jednom značajnom broju glasača koji su porijeklom iz država koje ne pripadaju EU - navodi Vukajlović. 

 

Ako bi kojim slučajem zakon i zaživio, Vukajlović kaže da ni to ne bi trebalo da podstakne neki novi i veći egzodus radno sposobnog stanovništva iz BiH, i to iz mnogo razloga. Jedan od njih, možda i najznačajniji, smatra Vukajlović, su sve veći mjesečni troškovi života u Njemačkoj.

 

- Zbog toga sam mišljenja kako Njemačka postaje sve manje interesantna našim ljudima, a pogotovo jer i cijena rada nije više na nivou na kom je nekada bila - kaže Vukajlović.

 

Dodaje da ljudi koji pohvalno govore o odlasku u Njemačku, kada govore o visini primanja u ovoj zemlji, pominju bruto plate, ne neto, koje su daleko manje. Kada ljudi vidi kolike su one, kako kaže Vukajlović, i uporede ih sa troškovima života, vide da nije sve tako sjajno i bajno.

 

- Mislim da će ove nove zakonske olakšice prije svega privući radno sposobno stanovništvo iz Afrike i Azije koje ima niži standard on našeg. Ljudi sa ovih prostora, koji su namjeravali otići u Njemačku, mislim da su to već uradili - kaže Vukajlović.

 

Njemačka vlada dala je zeleno svjetlo na ovaj zakon još u julu ove godine, a planirana su tri koraka - prvi koji stupa na snagu u novembru 2023, drugi u martu i treći u junu 2024.

 

Poseban fokus stavljen je na radnike sa stručnom, neakademskom obukom, ali će i postojeća pravila za kvalifikovane stručnjake sa univerzitetskim diplomama biti ublažena.

 

Uvedena je takozvana “kartica mogućnosti” - sistem zasnovan na bodovanju koji radnicima sa potrebnim vještinama omogućava da lakše dođu u Njemačku. On će uzeti u obzir kvalifikacije, profesionalno iskustvo, godine, poznavanje njemačkog jezika i “veze sa Njemačkom”.

 

Pomenuta kartica trebalo bi da omogući ljudima da dođu i traže posao ili pripravnički staž dok su u zemlji, a pri tome neće biti više obavezni da se prijavljuju iz inostranstva. Ubuduće će im se priznavati i profesionalne kvalifikacije stečene u zemlji iz koje dolaze.

 

Još jedna od novina je da će i onima sa diplomama ili stručnim sertifikatima koji traže posao biti dozvoljeno da ostanu u zemlji godinu dana. Pravila će takođe biti olakšana svima onima koji imaju ponudu za posao i priznatu diplomu. Biće sniženi i pragovi plata, radnicima će biti lakše da dovedu porodice u Njemačku, lakše će i dobiti dozvolu za stalni boravak.

 

 

Direktor agencije za zapošljavanje “Spektar” iz Banjaluke Miroslav Vukajlović kaže da se sve što se dešava u svijetu direktno ili indirektno prenosi i na domaće tržište.

 

- Poslodavci se sve češće suočavaju s problemom da ne mogu naći adekvatnu radnu snagu na jedan normalan, standardan način. Trenutno je najugroženiji sektor građevinarstva. Veliki problem je i kod sezonskih poslova, ali i kod prerađivačke industrije. Taj negativni trend prisutan je i kod metalske industrije, ali i kada su u pitanju određeni zanati. Velika je potražnja i za radnicima u raznim kol centrima, ali i kada su u pitanju dostavljačke usluge. Interesantno, u isto vrijeme imamo jedan do sada nezabilježen trend, da se smanjuje potražnja za IT stručnjacima - kaže Vukajlović. 

 

 

kvalifikovane zanatlije, elektroinženjeri, IT stručnjaci, njegovatelji, medicinske sestre i ugostitelji. Mnoga maloprodajna preduzeća, građevinske kompanije i veletrgovci takođe su prijavili nedostatak radnika. Ostala tražena zanimanja navedena na veb stranici vlade uključuju i ljekare i naučnike.