"Rusija ima obavezu da učestvuje u programu MSS do 2025. godine", objasnio je Vladimir Solovjov, prvi zamjenik generalnog direktora „Energije".

Iako je korporacija već predstavila model nezavisne ruske svemirske stanice, Ruska akademija nauka kaže da se za istraživanja kosmosa ne izdvaja dovoljno novca da bi Rusija mogla da priušti ovakav poduhvat.

Zašto "Energija" predlaže da Rusija napusti program MSS?

Kao neke od razloga da Rusija napusti međunarodni program, Solovjov je naveo da je niz elemenata na MSS ozbiljno oštećen i nije u funkciji, te da mnogi od njih ni ne mogu da se zamjene.

"Nakon 2025. godine prognoziramo lančano kvarenje mnogobrojnih elemenata na MSS", objasnio je Solovjov na zasjedanju savjeta Ruske Akademije nauka za kosmos.

Nije precizirao o kakvim kvarovima se radi.

Poznato je da vazduh curi na MSS više od godinu dana, nedavno je identifikovano mjesto oštećenja a uzrok je mikropukotina u ruskom modulu "Zvezda".

Prijavljeni su i mnogi drugi kvarovi na stanici - od računara do toaleta.

Prema riječima zamenika šefa korporacije, troškovi Rusije za korišćenje MSS su preveliki, pa je neophodno revidirati uslove učešća ruske strane u ovom programu.

Kako bi izgledala ruska svemirska stanica?

Solovjov je takođe predstavio izgled predložene alternative MSS pod radnim nazivom Ruska orbitalna službena stanica (ROSS).

Planira se da njen vijek trajanja bude neograničen zbog zamjenljivosti modula.

Prema planu koji je predstavljen, ROSS će se sastojati iz tri do sedam modula u kojima će moći da boravi posada od dvije do četiri osobe, a stanica će moći da radi i u autonomnom režimu - bez ljudi - kako bi se smanjili operativni troškovi.

Međutim, glavno državno tijelo u Rusiji za kosmičke aktivnosti - Roskosmos - demanovalo je da će "Energija" prestati da učestvuje u radu MSS.

"Ta informacija nije tačna", navodi se u saopštenju Roskosmosa.

Oni ističu da je izjava Solovjova bila informativnog karaktera i nije sadržala prijedlog za prekid učešća u MSS.

Iz Roskosmosa dodaju da naredne godine planiraju da započnu pregovore sa partnerima u Međunarodnoj svemirskoj stanici o uslovima njenog korišćenja.

"Pitanje rokova korišćenja MSS zavisi kako od tehničkih (tehničko stanje modula i procenjeni vek trajanja), tako i od političkih pitanja, koja razmatramo sa partnerima", rečeno je u službi za medije.

"Rusiji je potrebna sopstvena svemirska stanica"

Analiza, Igor Marinjin, glavni urednik časopisa „Vesti u kosmonautici"

Svakako je potrebna ruska svemirska stanica.

MSS zahvata geografsku širinu od 51.7 stepeni, što jedva trećina teritorije Rusije.

Stanica ne leti preko dve trećine teritorije Rusije.

Bilo bi nam mnogo zanimljivije da imamo stanicu koja bi letjela najmanje do 56 stepeni geografske širine.

Prema tome već dugo, još od sovjetskog perioda, govorimo o osnivanju jedne takve stanice.

Ali kada smo se dogovorili sa Amerikancima oko izgradnje MSS, napravili smo kompromis, nismo napravili stanicu za 56 stepeni, a oni za 35 stepeni, jer je za njih 56 takođe previše sjeverno, šatlovi su mnogo izgubili na svom kapacitetu nosivosti.

Takođe, niko neće napustiti funkcionalnu MSS.

Potrebni su dobri razlozi za obustavljanje (rada), kada troškovi održavanja počnu da prevazilaze prihvatljive granice.

Kada postane neisplativo i više vremena se troši na popravke nego na održavanje.

U tom trenutku se treba zaustaviti i ugasiti je.

Da li Rusija ima novca za takav poduhvat?

Prema riječima predsednika Ruske akademije nauka, finansiranje naučnog svemirskog programa sada je svedeno na minimum, iako je istraživanje kosmosa uvek bilo obilježje zemlje i činilo dio njenog prestiža.

Rusija je za period od 2016. do 2025. godine planirala da troši između 133 i 150 miliona evra godišnje za izdatke kosmičkog programa, a naučnici smatraju da to uopšte nije puno.

Poređenja radi, Rusija je 2020. za finansiranje naučno-svemirskog programa izdvojila 60 puta manje novca nego NASA.

"U ovakvim uslovima nemoguće je da budemo konkurentni", predsjednik Ruske akademije nauka.

"Čista regresija"

Analiza, Vladimir Lukaševič, stručnjak iz oblasti avijacije i kosmonautike

MSS je već ispunila sve zadatke.

Za nas, za nacionalnu kosmonautiku, MSS je bio značajan korak nazad, u poređenju sa orbitalnom letjelicom "Mir" - koja je bila aktivna od 1986. do 2001. godine i držala je svjetski rekord u najdužem ljudskom prisustvu do 2010. godine, kada je tu titulu preuzela Međunarodna svemirska stanica.

Trebalo je da Amerikanci prihvate naše iskustvo.

Uspjeli su, i lete već šest meseci.

Svoj segment su već davno doradili, sproveli su sva istraživanja i već sve uklonili sa njega.

Treba da idemo dalje.

A šta je sljedeće? Sve napredne zemlje koje su stekle iskustvo iz MSS, SAD i ostali partneri idu dalje prema Mjesecu.

Pored razvoja tehnologije, ove zemlje su stekle veliko iskustvo u međusobnoj saradnji u svemiru.

Pošto se ozbiljni projekti mogu riješiti samo u saradnji sa drugim zemljama, a samostalno to je nemoguće.

Oni prave mjesečevu orbitalnu stanicu koja će biti posjećena jer je to drugačiji nivo složenosti, opasnosti i rizika, drugačiji nivo tehnologije. [...]

Kina pravi [orbitalnu stanicu] i ići će dalje do Mjeseca, Amerikanci i Evropa su se već istakli u orbiti oko Zemlje i idu dalje.

A mi ostajemo u orbiti i stvaramo stanicu nivoa iz sedamdesetih godina.

Ovo je čista regresija.

Šta će biti sa Međunarodnom svemirskom stanicom?

Razgovori o zamjeni zastarjele MSS (koja radi u režimu sa posadom od 2000. godine) novom stanicom traju već duže vrijeme.

Tadašnji šef Roskosmosa Igor Komarov je 2015. godine rekao da će Rusija i Amerika izgraditi novu svemirsku stanicu poslije 2024. godine uz učešće zemalja partnera.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 2015. najavio da će Rusija osnovati sopstvenu orbitalnu svemirsku stanicu do 2023. godine.

"Mi aktivno koristimo MSS u naučne svrhe", istakao je tada Putin.

Mnogi su se žalili na previsoke troškove održavanja i remonta MSS.

Montaža stanice u orbiti koštala je poreske obveznike Sjedinjenih Država, Rusije, Evrope, Kanade i Japana više od 120 milijardi dolara.

Počevši od prve duge ekspedicije iz novembra 2000. godine, na MSS neprestano žive, rade i smjenjuju se kosmonauti i astronauti.

Do danas je posjetilo više od 240 ljudi iz 19 zemalja. Na MSS je izvedeno oko tri hiljade naučnih eksperimenata.