Analitičari ocjenjuju da je to znak da poslije dužeg vremena Vašington vraća fokus na Zapadni Balkan.

 

Riječ je o nacrtu zakona koji je poznat kao Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, a uz taj američki senatori objelodanili su i nacrt zakona o posebnim sankcijama za suzbijanje destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu.

 

Oba ta pravna akta koja su podržale i demokrate i republikanci ukazuju da SAD s velikom pažnjom prati sve što se događa na Zapadnom Balkanu i ne samo to nego želi da utiče na ekonomske, političke i svake druge procese u ovom regionu.

 

Demokratska senatorka Žana Šahin koja je predstavila oba nacrta zakona istakla je da inicijativa dolazi usljed povećane zabrinutosti na Zapadnom Balkanu zbog rata u Ukrajini.

 

Kako je rekla, odnos SAD prema regionu je ključan u ovom trenutku gdje su “evidentne namjere predsjednika Rusije Vladimira Putina da širi zloćudni uticaj širom istočne Evrope”, zbog čega bi trebalo pojačati približavanje regiona ka EU i NATO.

 

– Novi dvostranački zakon jača trgovinu i investicije između SAD i Zapadnog Balkana, dok se bori protiv korupcije, kroz usvajanje posebnog zakona za sankcije protiv destabilizirajućih aktera. Sve to otvara put širim evroatlantskim integracijama – poručila je Šahin.

 

Američki senatori vide ovaj predlog zakona kao priliku za dalje jačanje odnosa između SAD i Zapadnog Balkana, proširenje privrednih mogućnosti i podupiranje napora za unapređenje demokratije i iskorjenjivanje korupcije.

 

 

Takođe, u nacrtu zakona američki senatori podržali su zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu i inicijativu “Otvoreni Balkan” koja, kako ističu, ima veliki potencijal za unapređenje ekonomskih uslova u regionu.

 

Da li se i šta može promijeniti na Zapadnom Balkanu nakon ovog nacrta zakona u SAD tema je koja će biti aktuelna narednih mjeseci i godina u cijelom regionu.

 

Predsjednik obrazovno-istraživačkog centra “Libek” Miloš Nikolić ističe da prijedlog ovog zakona na neki način predstavlja “buđenje Amerike u vezi sa Zapadnim Balkanom”.

 

– Utisak o ranjivosti našeg regiona samo je pojačan invazijom na Ukrajinu. Postojao je opravdani utisak da su SAD pomalo zapostavile ovaj region, a da su druge velike sile, prije svega Rusija i Kina u prethodnoj deceniji to iskoristile – naglašava za Blic Nikolić.

 

Kako kaže, taj prijedlog ima nekoliko slojeva – ekonomski, bezbjednosni, energetski, infrastrukturni, obrazovno-kulturni, medijski aspekt.

 

– U pitanju je sveobuhvatni prijedlog jačanja strateškog prisustva SAD u našem regionu na duži rok. Neki od ciljeva prijedloga su urgentniji kao što je, na primer, položaj EUFOR misije u BiH. Drugi se fokusiraju na uređenje oblasti sankcija koje je djelimično bilo obuhvaćeno ukazima predsjednika SAD – ocjenjuje Nikolić.

 

 

 

Nikolić smatra da su za Srbiju najvažniji ciljevi američkih nacrta zakona koji se odnose na “podršku na polju izgradnje ekonomskog prosperiteta i jačanja demokratskih institucija odnosno podrške na polju regionalnih infrastrukturnih projekata”.

 

– Ovdje je predviđeno donošenje strategije na pet godina. Podrška koju naša preduzeća i privatni sektor, a prije svega mala i srednja preduzeća u ovom smislu mogu da dobiju može da budu veoma značajna za privredu. U tom kontekstu, važno je naglasiti da prijedlog eksplicitno podvlači veliki potencijal i inicijative Otvoreni Balkan. Posebno bih, takođe, istakao i to što se prepoznaje značaj obrazovne saradnje, partnerstava između univerziteta i značaj saradnje mladih – podvlači Nikolić.

 

 

I Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku dijeli mišljenje da su rat u Ukrajini i ruska agresija vratile fokus SAD na Zapadni Balkan jer je, kako kaže, integracija regiona u evroatlantske strukture ostala nedovršen posao.

 

– Drugo, sve više pažnje SAD posvećuje i prisustvu Kine u regionu, što bi moglo da implicira i pojačano američko angažovanje – ocjenjuje Grubješić.

 

Kako kaže, SAD će stvoriti nove anti-korupcijske inicijative koje će pokrivati cijeli region.

 

 Proširiće ovlašćenja za američko sankcionisanje korumpiranih, kao i izgradnju novih regionalnih ekonomskih inicijativa koje treba da poboljšaju konkuretnost regiona na globalnom tržištu – podvlači Grubješić.

 

Ona podsjeća da je američki predsjednik Džo Bajden još u junu prošle godine donio uredbu slične sadržine kao što su ovi nacrti zakona.

 

– Inicijativa šest senatora iz obje američke partije daje jači instrument Sjedinjenim Američkim Državama za suzbijanje korupcije i ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu – zaključuje Grubješić.

 

 

 

Predsjednik “Libeka” Milan Nikolić nije optimista da će američki nacrti zakona mnogo doprinijeti borbi protiv korupcije na Zapadnom Balkanu.

 

 

– Borba protiv korupcije je nešto što ne smije da se doživi kao domaći zadatak spolja već kao autentična volja naših domaćih političkih aktera. Ovaj prijedlog podrazumjeva određene mehanizme kako da se ta volja podrži. Ali ovo ostaje kao nešto što prije svega zavisi od volje izabranih političara zemalja našeg regiona i predviđene sankcije to neće moći mnogo da promjene – apostrofira Nikolić.

 

 

Nikolić smatra da će se i bez ovih američkih zakona ruski uticaj na Balkanu “neminovno i dugoročno smanjiti usljed promjenjenih geopolitičkih okolnosti na našem kontinentu”.

 

– Zamisao iza ovog prijedloga je kako osigurati da usljed tog istorijskog povlačenja, Putinova Rusija ne izazove lomove koji bi mogli politički i bezbjednosno da destabilizuju region. Ovaj prijedlog teži na tome da popuni strateške šupljine pre drugih. Zato se nudi širok spektar mogućnosti podrške i saradnje, koji nije samo deklarativnog tipa – smatra Nikolić, piše Blic.