Pitanje je ovo na koje više od osam milijardi ljudi nestrpljivo čeka odgovor. Iako je bilo određenih medijskih napisa koji su ukazivali da bi uskoro mogao biti predstavljen prijedlog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje trogodišnjeg krvavog rata u Ukrajini, do toga još nije došlo.

Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog demantovao je da će o njemu biti govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, planiranoj da bude održana od 14. do 16. februara. Govoreći o postizanju ovog mirovnog sporazuma koji bi okončao rat između Ukrajine i Rusije, Kelog je podsjetio na primjer iz 1905. godine, kada je tadašnji predsjednik Teodor Ruzvelt asistirao u pregovorima Rusije i Japana da sklope mir, naglašavajući da, kao i tada, i sada treba da se pristupi pregovorima na pragmatičan način, uz jasnu poruku da je rješavanje ovog višegodišnjeg sukoba u interesu i američke nacionalne bezbjednosti.

Iz Kremlja su poručili da su uvijek bili spremni za razgovor i postizanje sporazuma, za koje su tražene čvrste garancije. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u jednom pod svojih posljednjih intervjua pohvalio Donalda Trampa kao pametnog i pragmatičnog čovjeka koji je fokusiran na interese SAD, ali mu je i poručio da će Moskva svoj stav bazirati na konkretnim koracima koje će Vašington preduzeti.

Ručnu je preko noći spustio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodeći da je i on spreman da razgovara s ruskom stranom, iako je ranije tvrdio da to neće raditi, uz uslov da na tim sastancima učestvuju i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Pored toga, jedan od zahtjeva Zelenskog je da postizanje nekog eventualnog dogovora između Kijeva i Moskve prati i raspoređivanje inostranih vojnih snaga na linijama fronta, odnosno razgraničenja.

Iako nisu poznati detalji američkog plana, bar ne zvanični, osim da je vremenski okvir za njegovo okončanje navodno 100 dana, mnoge druge stvari, uslovno rečeno sporedne, izazvale su pažnju. Prva: Vašington od Kijeva traži da izbori budu održani kada se postigne prekid vatre i oružanih sukoba, što bi vjerovatno vodilo ka političkom uklanjanju Zelenskog sa sadašnje pozicije šefa države. Druga: Tramp želi da dobije čvrste garancije Kijeva da će Amerika, odnosno njene kompanije imati nesmetan pristup nalazištima rijetkih ruda i minerala u Ukrajini, čija je procijenjena vrijednost od 12 do 15 biliona dolara.

Za sada nije još jasno koliko će resursa Ukrajina moći da im obezbijedi nakon završetka rata, posebno zato što je veliki broj nalazišta na teritorijama koje su pod kontrolom Rusije ili su u zoni borbenih linija kontakta. Najviše tih ruda i minerala, negdje oko 70 odsto ukupno procijenjenih, nalazi se na teritoriji sadašnje DNR, LNR i Dnjepropetrovske oblasti. Interesantno, Zelenski je izrazio saglasnost s tim prijedlogom Trampa da Kijev "preda", odnosno stavi na raspolaganje rijetke metale u zamjenu za nastavak američke vojne pomoći. Međutim, ovdje se postavlja pitanje šta će se desiti ako i drugi saveznici, oni evropski, zatraže resurse od Ukrajine. Prema ocjenama pojedinih analitičara, u tom slučaju od ratom razrušene Ukrajine bi ostale samo "kosti".

Takvo mišljenje ima i vojni ekspert Sreten Egerić, penzionisani pukovnik Vojske Srbije. Kaže da nije pretjereni optimista da bi uskoro moglo doći do okončanja ovog proksi rata, pa samim tim ni do neke nove Jalte, za koju je istakao da se nalazi u velikoj magli. Kao veliki problem navodi to što su učesnice neke nove mirovne konferencije na globalnom nivou krenule s visokih pozicija u svojim zahtjevima.

- Ovo sada postaje jedna poker igra, u kojoj Amerika kreće sa najvećim ulogom, baš kao i slučaju trgovinskih taksa. Kreće sa maksimalnim zahtevima, za koje zna da ih druga strana neće prihvatiti. Onda će verovatno kalkulisati. To će trajati. Plan Kita Keloga može biti prvi korak, odnosno uvod u tako nešto, ali konačni sporazum, bojim se,  nije ni vidiku. Rusija ne može tek tako reći da će se odreći svojih crvenih linija, ali i ciljeva zbog kojih je i pokrenuta specijalna vojna operacija pre tri godine. Takođe, mišljenja sam da se pitanje Ukrajine neće odvojeno rešavati od Bliskog istoka. Kada veliki budu seli za sto, smatram da će sve biti u paketu. Od političkih, bezbednosnih do ekonomskih stavki, kao nekada na Jalti. Podeliće svet na interesne zone, baš kao i tada - kaže Egerić za "Glas Srpske" dodajući da će mirovni plan, koji će sigurno uskoro iznijeti američki diplomata Kit Kelog, biti samo ispipavanje pulsa Rusije.

Smatra da je veliki problem, bar iz američkog ugla gledano, to što se 70 odsto rezervi rijetkih ruda i minerala nalazi pod kontrolom Rusije, te da se ona njih nikada neće mirnim putem odreći. Kako kaže, mnogo je spornih stvari na stolu da bi se došlo do konačnog rješenja, a u svemu  tome, ističe, najmanje će se pitati Ukrajina. Kao bitnu zemlju u postizanju konačnog dogovora i mirovnog sporazuma navodi i Kinu, a koja je u Vašingtonu svjesno ignorisana u ovoj geopolitičkoj igri.

- Ni neke evropske zemlje, poput Velike Britanije, ali i Poljske ne žele biti u drugom planu. Da budem malo sarkastičan, kada se lavovi nahrane i postanu siti, hijene dolaze na red. Kako god da sve završi, konačni račun koji bude ispostavljen Ukrajini biće visok. Svi žele profitirati i izvući neku dobit, naplatiti svoju dosadašnju "bezuslovnu" pomoć Kijevu - navodi  Egerić.

Ruski uslovi
Zamrzavanje rusko-ukrajinskog sukoba ili privremeni prekid vatre su neprihvatljivi za Rusiju. Poručila je ovo portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova pojašnjavajući da bi zapadne zemlje to iskoristile za jačanje vojnog potencijala kijevskog režima i pokušaje oružanog vojnog revanša. Ona je istakla da su ruskoj strani "potrebni pouzdani, pravno obavezujući sporazumi i mehanizmi koji bi garantovali da se kriza više neće ponoviti".