Kako su pojasnili, pad privrednih aktivnosti u pojedinim zemljama članicama Evropske unije, koje ulaze u sve veću recesiju, počinje negativno da se odražava i na BiH, poput sistema spojenih sudova. Smatraju da zbog teške situacije, prije svega u Njemačkoj, ali i Italiji, mnoge može zaboljeti glava, ne samo u BiH, već i u drugim evropskim zemljama, trgovinski i ekonomski povezanim sa ove dvije države.

 

To se već može vidjeti i iz podataka Zavoda za statistiku BiH. Prema njihovim posljednjim podacima, u periodu od januara do avgusta ove godine izvoz iz BiH je za 5,6 odsto manji nego u istom periodu prošle godine, a ono što posebno zabrinjava, bar što se tiče vrijednosti, jeste da je najveći pad zabilježen kod zemalja koje su do sada bile upravo najveći trgovinski i privredni partneri BiH, poput Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske, ali i kada je u pitanju susjedna Srbija i Crna Gora.

 

Izvoz u ove zemlje, ali i države poput Poljske, Turske, Francuske i Velike Britanije, u avgustu ove godine, a u poređenju sa januarom 2023. manji je za više od 230 miliona maraka (na mjesečnom nivou), što za omalenu privredu BiH sigurno predstavlja veliki problem. U prevodu, pojedina preduzeća iz BiH su ostala bez 230 miliona maraka, na koja su potencijalno računala prodajom svoje robe i usluga na ovim inostranim tržištima.

 

Najveći pad izvoza zabilježen je u slučaju Italije, kod koje se gotovo prepolovio, sa 122 miliona u januaru na 66 u avgustu. Italijanska industrijska privreda zarobljena je u dubokoj recesiji bez jasnog izlaza. Nove porudžbine, kako domaće tako i međunarodne, se smanjuju, a čak su i očekivanja za buduću proizvodnju pala znatno ispod njihovog dugoročnog prosjeka. Nakon Italije treba pomenuti i Srbiju i Hrvatsku, u koje je, u posmatranom periodu, izvezeno manje 40, odnosno 30 miliona maraka.

 

Kada je u pitanju Njemačka, izvoz u ovu zemlju pao je sa 220 miliona mjesečno na 196, ali ako se uzme u obzir da ova država, nekada motor Evrope, upada u sve veće probleme, da fabrike ili zatvaraju svoje pogone ili ih sele na istok, u narednim mjesecima sigurno treba očekivati dodatni pad izvoza u ovu zemlju.

 

Na ovo je nedavno upozorio i predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić, navodeći da se neka domaća preduzeća iz prerađivačke industrije već suočavaju sa smanjenim inostranim narudžbama za oko 30 odsto.

 

Ovi podaci su još gori u nekim slučajevima, ukoliko se uporede podaci o izvozu iz recimo juna i avgusta, a koji se prije svega odnose na najveće spoljnotrgovinske partnere BiH - Italiju, Hrvatsku, Austriju i Sloveniju.

 

Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju prebogati Luksemburg u koji je izvezeno čak deset puta manje vrijedne robe, u Kanadu sedam.

 

Interesantno, kada je u pitanju Finska on je za četiri puta povećan, u Rusiju za tri, u slučaju Bugarske dva puta, a Albanije za oko 50 odsto. Ovo, međutim, zbog malih vrijednosti izvezene robe i usluga nikako ne može popraviti trenutno sumornu statistiku, baš kao ni činjenica da je izvoz u Kongo, sa januarskih 24.000, skočio na pet miliona u avgustu.

 

Da stvari nikako ne idu u dobrom pravcu pokazuju i zvanični podaci o industrijskoj proizvodnji. U avgustu, a u poređenju s julom, promet u ovom sektoru privrede pao je na domaćem tržištu za 0,8 odsto, a na inostranom za 3,7 odsto. Posmatrano na godišnjem nivou taj pad na inostranom tržištu iznosi čak 17,4 odsto. Zbog toga je, između ostalog, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) korigovala svoje procjene kada je u pitanju BDP BiH, predviđajući povećanje domaće ekonomije BiH za svega 1,5 odsto u ovoj godini, što je za tri puta manj nego tokom 2022.

 

Kako jedna nevolja nikada ne ide sama ukazuju i podaci da je u posljednjih par mjeseci došlo do pada potrošnje, odnosno obima trgovine u maloprodaji. To bi dodatno moglo uticati na domaću privredu te privredni rast, jer pad kupovne moći posljedično vodi i padu privrednih aktivnosti, a samim tim utiče i na punjenje budžeta, koji trenutno opstaje zbog visokih cijena i inflacije koja odbija da se preda. Ali pitanje je do kada će tako biti.

 

Prema riječima ekonomiste Aleksandra Ljuboje ovakav jedan crni scenario mogao se i predvidjeti, s obzirom na ekonomske (ne)prilike u pojedinim evropskim zemljama.

 

- Bojim se da nema mjesta optimizmu, jer te zemlje posljednjih godinu dana vode jednu nerazumnu politiku, koja je dovela do drastičnog smanjenja potrošnje, ali i privrednih aktivnosti. To naravno onda dovodi i do smanjenih narudžbi, što naravno pogađa i BiH. Pojedina domaća preduzeća već se suočavaju s drastičnim smanjenjem narudžbi iz inostranstva, pogotovo iz onih zemalja koje su do sada bile najveći spoljnotrgovinski partneri BiH. I to je veliki problem, na koji treba obratiti pažnju, jer bi ova neizvjesnost mogla da potraje i u naredne dvije godine. Do stabilazacije ekonomskih prilika unutar Evropske unije ne može doći preko noći - kaže Ljuboja za “Glas Srpske”.

 

Kako je istakao, izlaz treba potražiti na drugim ino-tržištima, pogotovo na onim koja nastaju i otvaraju se nakon započetog procesa prekomponovanja globalne mape svijeta.

 

- Trebalo bi naći načina da se sa mnogoljudnim zemljama, pogotovo članicama BRIKS-a napravi jedna dugoročna ekonomska i privredna saradnja, jer postaje jasno da naši dosadašnji zapadnoevropski partneri nisu više moćni kao što su bili, niti će to vjerovatno ikada biti. Sve ukazuje na to da se evropsko tržište neće u neko dogledno vrijeme oporaviti. Može biti samo gore. Što se prije okrenemo drugima, bolje ćemo proći u ovom sveopštom globalnom karambolu - istakao je Ljuboja.

 

 

Evropska komisija smanjila je svoju prognozu rasta Njemačke, predviđajući da će najveća ekonomija EU biti u recesiji ove godine.

 

Prema ovim predviđanjima njemačka ekonomija će biti smanjena za 0,4 odsto. Ova država se naime suočava sa sve većom recesijom u svom ogromnom industrijskom sektoru i slabim učinkom u izvozu, što ima značajan uticaj na cjelokupnu privredu. Glavni razlog - šokovi cijena energije. Sve ovo je dovelo do toga da je više od 50.000 preduzeća sa velikim ekonomskim značajem u Njemačkoj prestalo sa radom tokom prve polovine 2023. To je 12,4 odsto više nego u prvoj polovini 2022. godine.